Smještena je na istočnom dijelu Zagrebačke županije, a od grada Zagreba udaljena je samo dvadesetak kilometara. Područje općine ima površinu od gotovo 70 km2. Omeđeno je sa zapadne strane rijekom Zelinom, sa istočne strane rijekom Lonjom, sa južne strane područjem Ivanić Grada te sa sjeverne strane područjem grada Sveti Ivan ZeIina. Općinu na dva dijela dijeli državna cesta Zagreb-Bjelovar kao i žeIjeznička pruga Zagreb-Koprivnica. Na sjevernom dijelu od spomenute ceste i pruge nalazi se brijeg Sveti Jakob i Hrebinečko-Štakorovečki brežuljci koji su manjim dijelom šumoviti, a većim dijelom zasađeni vinogradima i voćnjacima. Na južnom, ravničarskom dijelu prostiru se plodna polja, oranice, sjenokoše i šume. Na opisanom području smještena su naselja (Brckovljani, Božjakovina, Gračec, Gornja Greda, Hrebinec, Lupoglav, Kusanovec, Prečec, Prikraj, Tedrovec, Štakorovec, Stančić i Gornje Dvorišće) u kojima živi oko 6500 stanovnika.

Veći dio stanovništva zaposlen je u Zagrebu. Značajan broj radi u Centru za smještaj i rehabilitaciju osoba Stančić u Stančiću, a jedan dio radi u firmi Božjakovina d.d., dok manji dio živi od poljoprivredne proizvodnje. Brojni spomenici graditeljske kulturne baštine sakralnog i svjetovnog karaktera svjedoče o bogatoj povijesti ovoga kraja. U Hrebincu su pronađeni arheološki nalazi iz željeznog, a u Božjakovini i Prečecu iz rimskog doba. U novijoj povijesti bilježi se dolazak viteškog reda Templara koji 1209. godine dobivaju od hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II posjed u Božjakovini. Kasnije tim posjedom, nazvanim "Gospoštija Božjakovina" gospodare Ivanovci, te hrvatske veIikaške obitelji Tahy, Zrinski i Drašković .

Obitelj Drašković podigla je na posjedu "Gospoštija Božjakovina" kasnobarokni dvorac, te nekoliko kurija u naseljima Brckovljani, Prečec i Božjakovina. U naselju Štakorovec nalazi se dvorac koji je nekada držala obitelj Erdödy. Jedan od najstarijih spomenika ovog kraja je župna crkva Sv. Brcka u Brckovljanima. Sagradili su ju Ivanovci, a budući da je nadograđivana, sadrži elemente romanike, kasne gotike i baroka. U Lupoglavu se nalazi župna crkva bl. Augustina Kažotića sagrađena početkom 19. stoljeća. Uz navedene spomenike graditeljske baštine važno je napomenuti relativno velik broj očuvanih drvenih objekata narodne arhitekture.

Općina Brckovljani se kao institucija prvi put spominje 1892. godine, a njezino osnivanje zabilježeno je 1. kolovoza navedene godine. Prvi načelnik bio je Stjepan Tedeško iz Brckovljana. U najnovijoj povijesti, odlukom Sabora Republike Hrvatske 1993. godine ponovno je utvrđen status Općine Brckovljani. Po provedenim izborima konstituirano je Općinsko vijeće, izabrano Općinsko poglavarstvo, Predsjednik i Načelnik općine. U 1994. godini osnovan je Upravni odjel općine Brckovljani, te su zaposleni prvi djelatnici. Godine 1997. održani su ponovni izbori od kada djeluju: Općinsko vijeće, Općinsko poglavarstvo, Predsjednik, NačeInik i Upravni odjel. Općina Brckovljani je od početka svog djelovanja učinila značajne korake u poboljšanju komunalne infrastrukture, izgradnji vodovodne i plinovodne mreže, izgradnji nerazvrstanih cesta, uređenju groblja, izgradnji javne rasvjete i drugih objekata. VeIiki napredak učinjen je na području vatrogastva, gdje je nabavljena nova oprema, a uređuju se i društveni domovi.

U naselju Božjakovina djeluje novoizgrađena osnovna škola "Stjepan Radić" u čijem je sastavu i područna škoIa u Lupoglavu. Osim toga, važno je napomenuti da je obnovljeno djelovanje KUD-a "August Cesarec" iz Brckovljana i KUD-a "Ogranak Seljačke sloge" iz Lupoglava. Obzirom na dobru povezanost cestama i željeznicom, te opskrbljenost pitkom vodom i plinom, općina Brckovljani, uz tradicionalno gospodarstvo bazirano na poljoprivredi, planira pokretanje i drugih obIika gospodarstva za koje će se u prostornim planovima osigurati posebni uvjeti.

Područje općine Brckovljani nalazi se na sjevero-zapadnom krilu Središnje Hrvatske zavale. Sukladno tome, reljef pokazuje dvojne osobine. Veći nizinski dio čine doline uz rijeku Lonju i Zelinu, a nalazi se na nadmorskoj visini od 102 - 116 m (taj dio je poznat kao Lupoglavsko sedlo). Brdsku strukturu čine Štakorovečki breg (203 m) i Brckovljanski breg (178 m) koji pripadaju subregiji Medvednice, sa slabom raščlanjenošću reljefa, oblikovanih bujicama i klizanjem zemljišta.

Područje općine se dijeli na dvije seizmičke zone: nizinsku od 7 - 7,5 stupnjeva MCS i brdsku od 8,5 stupnjeva MCS.
Žarišta najjačih potresa nalaze se izvan područja općine.

Teritorij općine Brckovljani ima umjereno-kontinentalnu klimu, pripada zoni C-tople-umjereno kišne klime.
Godišnja količina oborina je između 900 i 1000 mm.

Sa bioklimatskog stanovišta zastupljena su dva fitobioklimata:
1. brdski fitobioklimat
2. fitobioklimat ravnica i rječnih dolina.

U brdskom fitobioklimatu najzastupljeniji su hrast kitnjak, grab, područje zasađeno vinogradima.
U fitobioklimatu ravnica i riječnih dolina prevladava hrast lužnjak, jasen, grab i crna joha.

Na području općine Brckovljani mogu se susresti sljedeći tipovi tala:

1. podzolasto-pseudoglejna tla (na višim predjelima) podobna za razvoj vinogradarstva i voćarstva
2. slabo izražena dolinska tla
3. glejna dolinska tla
4. mineralno-močvarna glejna tla (u rječnim dolinama)
5. aluvijalna pjeskovita tla (neposredno uz vodotoke).

U posljednjem međupopisnom razdoblju (1981.-1991.god) ukupan broj stanovnika u općini je u porastu, ali ne i u naseljima: Božjakovini, Kusanovcu, Lupoglavu, Prečecu, Štakorovcu i Tedrovcu.

Godine 1991. mladih (do 19 godina starosti) ima 27%, zrelih (20 do 59 godina) ima 55%, a starih (preko 60 godina) 18% od ukupnog broja stanovnika.

60% stanovništva spada u kategoriju uzdržavanog stanovništva, dok prema školskoj spremi prevladava stanovništvo sa osnovnom školom i bez škole (53%).

Prema narodnosti 83% stanovništva čine Hrvati.

.	Naselja općine Brckovljani	BROJ STANOVNIKA
		1991.	1981.	index 91./81.
1.	BOŽJAKOVINA	227	275	0,82
2.	BRCKOVLJANI	696	493	1,41
3.	GORNJA GREDA	321	266	1,20
4.	GORNJE DVORIŠĆE	163	57	2,86
5.	GRAČEC	603	483	1,25
6.	HREBINEC	212	209	1,01
7.	KUSANOVEC	51	73	0,69
8.	LUPOGLAV	820	836	0,98
9.	PREČEC	209	259	0,80
10.	PRIKRAJ	321	280	1,15
11.	STANČIĆ	776	675	1,12
12.	ŠTAKOROVEC	253	254	0,99
13.	TEDROVEC	79	92	0,85
UKUPNO		4802	4252	1,11

,	Naselja općine Brckovljani	DOBNA STRUKTURA 1991.
		starost u godinama
		do 19	20-59	preko 60
1.	BOŽJAKOVINA	47	152	28
2.	BRCKOVLJANI	222	396	78
3.	GORNJA GREDA	93	212	16
4.	GORNJE DVORIŠĆE	50	88	25
5.	GRAČEC	169	326	108
6.	HREBINEC	45	105	62
7.	KUSANOVEC	12	23	16
8.	LUPOGLAV	193	412	215
9.	PREČEC	46	104	59
10.	PRIKRAJ	86	185	50
11.	STANČIĆ	253	477	46
12.	ŠTAKOROVEC	60	145	48
13.	TEDROVEC	12	42	25
UKUPNO		1288	2667	847

,	Naselja općine Brckovljani	ŠKOLSKA SPREMA 1991.
		osnovna	srednja	viša i visoka	nepo- znato	ukupno
1.	BOŽJAKOVINA	118	58	8	9	193
2.	BRCKOVLJANI	248	223	37	4	512
3.	GORNJA GREDA	170	77	5	2	254
4.	GORNJE DVORIŠĆE	59	58	2	2	121
5.	GRAČEC	261	188	16	8	473
6.	HREBINEC	140	37	1	1	179
7.	KUSANOVEC	29	9	1	1	40
8.	LUPOGLAV	480	169	15	8	672
9.	PREČEC	152	18	1	2	173
10.	PRIKRAJ	160	80	9	5	254
11.	STANČIĆ	545	69	8	3	625
12.	ŠTAKOROVEC	141	58	5	-	204
13.	TEDROVEC	55	9	1	4	69
UKUPNO		2558	1053	109	49	3769

,	Naselja općine Brckovljani	NARODNOSNI SUSTAV 1991.
		Hrvati	Srbi	ostali
1.	BOŽJAKOVINA	203	2	22
2.	BRCKOVLJANI	666	6	24
3.	GORNJA GREDA	207	8	6
4.	GORNJE DVORIŠĆE	149	5	9
5.	GRAČEC	565	10	28
6.	HREBINEC	205	2	5
7.	KUSANOVEC	48	1	2
8.	LUPOGLAV	793	9	18
9.	PREČEC	178	6	25
10.	PRIKRAJ	308	3	10
11.	STANČIĆ	288	12	476
12.	ŠTAKOROVEC	251	-	2
13.	TEDROVEC	75	-	4
UKUPNO		3988	64	631

Općina Brckovljani ima vrlo dobre prometne veze sa Zagrebom odnosno Zagrebačkom županijom, a također i sa Varaždinskom, Koprivničko-Križevačkom, Bjelovarsko-Bilogorskom i Sisačko-Moslavačkom županijom.

CESTOVNI PROMET

Državna cesta D-41 (Zagreb-Vrbovec-Križevci-Koprivnica- granica Mađarske) presjeca općinu u smjeru jugozapad-sjeveroistok.
Od državne ceste D-41, u Prikraju se prema jugu odvaja županijska cesta Ž-3074 koja preko Lupoglava vodi na čvorište Ivanić Grad na autocesti Zagreb-Lipovac, a prema sjeveru se odvaja županijska cesta Ž-3017 koja preko Stančića i Štakorovca vodi na čvorište Sveta Helena na autocesti Zagreb-Goričan.
Naselja koja ne leže uz spomenute ceste na njih su vezana lokalnim cestama.

ŽELJEZNIČKI PROMET

Središnjim dijelom općine prolazi međunarodna željeznička pruga Rijeka-Zagreb-Budimpešta, a južnim dijelom također međunarodna pruga Zagreb-Vinkovci-Beograd.

ZRAČNI PROMET

Za potrebe poljoprivredne avijacije, izgrađene su na teritoriju današnje općine Brckovljani tri kraće piste, jedna u Božjakovini, jedna u Lupoglavu i jedna u Štakorovcu.
Još uvijek su u funkciji piste u Lupoglavu i Štakorovcu, dok ona u Božjakovini već više godina ne postoji.