Članak 1.

Ovom Odlukom propisuju se agrotehničke mjere na poljoprivrednom zemljištu u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, te mjere zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu, šumama i šumskom zemljištu.

Poljoprivrednim zemljištem smatraju se sljedeće poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje uz opravdane troškove može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

Članak 2.

Pod agrotehničkim mjerama na poljoprivrednom zemljištu podrazumijevaju se:

- minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta

- sprečavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem,

- suzbijanje biljnih bolesti i štetnika,

- korištenje i uništavanje biljnih ostataka,

- održavanje razine organske tvari u tlu,

- održavanje povoljne strukture tla,

- zaštita od erozije.

Članak 3.

Mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina su:

- održavanje živica i međa,

- održavanje poljskih puteva,

- uređivanje i održavanje kanala,

- sprječavanje zasjenjivanje susjednih čestica,

- sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa.

Članak 4.

Mjere zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu, šumama i šumskom zemljištu su mjere koje se moraju provoditi da bi se spriječila pojava i širenje požara.

Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta

Članak 5.

Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno:

- redovito održavanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta sukladno određenoj biljnoj vrsti, odnosno katastarskoj kulturi poljoprivrednog zemljišta,

- održavanje ili poboljšanje plodnosti tla,

- održivo gospodarenje trajnim pašnjacima,

- održavanje voćnjaka i vinograda u dobrom vegetativnom stanju

U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta zabranjeno je nasipavati poljoprivredno zemljište građevinskim otpadom i drugim materijalom bez posebnog odobrenja.

Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem

Članak 6.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada u cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta.

Kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima.

Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta obrađenog i neobrađenog dužni su tijekom vegetacijske sezone tekuće godine u više navrata, sa svojih površina (uključujući i rubove parcela, šuma i poljskih putova) redovito uklanjati i suzbijati ambroziju slijedećim mjerama:

- agrotehničkim: pridržavanjem plodoreda, obradom tla, pravovremenom sjetvom i gnojidbom kulture, višekratnim prašenjem strništa i neobrađene (nezasijane) poljoprivredne površine;

- mehaničkim: međurednom kutivacijom, okopavanjem, plijevljenjem i pročupavanjem izbjeglih biljaka, redovitom (višekratnom) košnjom, priječenjem prašenja i plodonošenja biljaka;

- kemijskim: uporabom učinkovitih herbicida koji imaju dozvolu za promet i primjenu u Republici Hrvatskoj za suzbijanje ambrozije, a u skladu s uputom za primjenu koja je priložena uz sredstvo.

Suzbijanje biljnih bolesti i štetnika

Članak 7.

Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su suzbijati biljne bolesti i štetnike, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida.

Korištenje i uništavanje biljnih ostataka

Članak 8.

Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja biljnih bolesti ili štetnika u određenom agrotehničkom roku sukladno biljnoj kulturi.

Agrotehničke mjere korištenja i uništavanja biljnih ostataka obuhvaćaju:

1. obvezu uklanjanja biljnih ostataka nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna obrada tla.

2. primjenu odgovarajućih postupaka sa žetvenim ostacima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla.

3. obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima.

4. obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem.

Žetveni ostaci ne smiju se spaljivati na poljoprivrednim površinama. Njihovo spaljivanje dopušteno je samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetnika.

Uništavanje biljnih ostataka spaljivanjem, kada je to dopušteno, poduzima se uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima.

Održavanje razine organske tvari u tlu

Članak 9.

Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke.

Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu: strne žitarice - okopavine - industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese.

Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese, travno-djetelinske smjese su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine.

Podusjevi i međuusjevi i ugar se smatraju kao dio plodoreda.

Kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu, potrebno je unositi žetvene ostatke u tlu primjenom konvencionalne ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti organskim gnojem.

Održavanje strukture tla

Članak 10.

Korištenje mehanizacije mora biti primjereno stanju poljoprivrednog zemljišta i njegovim svojstvima.

U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom ne smije se koristiti poljoprivredna mehanizacija na poljoprivrednom zemljištu, osim prilikom žetve ili berbe usjeva.

Zaštita od erozije

Članak 11.

Zaštita od erozije provodi se održavanjem minimalne pokrovnosti tla sukladno specifičnostima agroekološkog područja.

Tijekom vegetacijskog razdoblja, na područjima na kojima je uočena erozija, poljoprivredne površine bi trebale imati pokrov koji umanjuje eroziju tla, te se zabranjuje korištenje totalnih herbicida koji uništavaju korijen u tlu.

Tijekom zime u uvjetima kada se na oranicama ne nalaze usjevi, odnosno ukoliko nema pokrova primjenjuje se ograničena obrada tla.

Zaštita od erozije provodi se upravljanjem i pravilnom obradom na poljoprivrednom zemljištu ovisno o specifičnim karakteristikama tla.

Održavanje živica i međa

Članak 12.

Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati i uređivati živice na svom zemljištu na način da se spriječi zakorovljenost živice, širenje na susjedno zemljište i putove i zasjenjivanje susjednih parcela, a osobito:

1. krčiti i obrezivati ih najmanje dva puta godišnje

2. formirati ih na način da ne ometaju promet, vidljivost i preglednost poljskog puta

3. sjeći i obrezivati visoko grmlje, pojedinačna i grupna stabla uz živicu, tako da se ne oštećuje poljoprivredno zemljište i putovi.

Živica ne može služiti kao međa između poljoprivrednog zemljišta. Za ograđivanje parcela na međama zabranjuje se korištenje bodljikave žice i armaturne mreže.

Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe da budu vidljivo označene, čiste od korova i višegodišnjeg raslinja te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata, a osobito:

1. krčiti živicu, grmlje i stabala na međi koje zasjenjuju poljoprivredno zemljište,

2. redovito suzbijati korov košnjom i drugim mehaničkim načinima, sjetvom čistog sjemena i primjenom kemijskih sredstava za uništavanje korova,

3. živicu na parceli održavati na način da širinom ne prelazi susjednu površinu međe, odnosno da visinom ne zasjenjuje i šteti susjednom poljoprivrednog zemljištu.

Radi održavanja u ispravnom stanju živica i međa zabranjeno je:

1. podizanje živica na međi uz poljske puteve ako bi ona nanosila štetu susjednom poljoprivrednom zemljištu ili smetala prometu, vidljivosti i preglednosti poljskih putova,

2. neovlašteno preoravanje i pomicanje međa,

3. paljenje grmlja, korova i trava na međi,

4. bacanje raznog smeća i otpada uz živicu i na međi,

Održavanje poljskih puteva

Članak 13.

U svrhu iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta koriste se poljski putevi.

Poljskim putem u smislu ove Odluke smatra se svaki nerazvrstani put koji se koristi za promet ili prolaz poljoprivrednom zemljištu, a kojim se koristi veći broj korisnika.

Poljske puteve uređuju i održava Općina Brckovljani, te vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta koji su ujedno dužni održavati i zelene površine uz svoje parcele.

Pod održavanjem poljskih puteva smatra se naročito:

- redovito održavanje i uređivanje poljskih putova, kako ne bi ometali provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnih vozila,

- nasipavanje oštećenih dionica i udarnih rupa odgovarajućim kamenim materijalom,

- čišćenje i održavanje odvodnih kanala, propusta i sistema odvodnje i otjecanja oborinskih voda,

- sprječavanje širenja živica i drugog raslinja uz putove,

- sječa pojedinih stabala ili grana koje otežavaju korištenje puta,

- sprječavanje oštećivanja putova njihovim nepravilnim korištenjem (preopterećenje, neovlašteni građevinski zahvati, nasipavanje otpadnim materijalom i sl.),

- sprječavanje uzurpacije putova i zemljišta u njihovom vlasništvu

Za održavanje putova u privatnom vlasništvu (putovi služnosti) odgovorni su njihovi vlasnici, odnosno posjednici.

Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do uništavanja poljskih puteva, naročito:

- preoravanje poljskih putova,

- sužavanje poljskih putova,

- uništavanje zelenog pojasa uz poljske putove,

- nanošenje zemlje i raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja zemljišta,

- skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove.

Uređivanje i održavanje kanala

Članak 14.

Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su čistiti prirodno stvorene ili izgrađene kanale tako da se spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom i raslinjem, odnosno omogućiti prirodni tok oborinskih voda, a osobito:

- obrađivati poljoprivredno zemljište na način da se ne remeti funkcija kanala za odvodnju suvišne vode,

- obrađivati poljoprivredno zemljište na način da se ne ošteti izvedeni drenažni sustav u funkciji poboljšanja svojstva tla

Zabranjuje se svako zatrpavanje kanala iz stavka 1. ovog članka osim kada se to radi temeljem projektne dokumentacije i valjane dozvole nadležnih tijela koju je ishodio vlasnik zemljišta.

Sprječavanje zasjenjivanje susjednih parcela

Članak 15.

Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta ne smiju sadnjom voćaka ili drugih rastućih kultura zasjenjivati susjedne parcele, te tako onemogućavati ili umanjivati poljoprivrednu proizvodnju na tim parcelama. Pojedinačna stabla, odnosno trajni nasadi, sade se ovisno o njihovom habitusu, na dovoljnoj udaljenosti od susjednih parcela, da ne zasjenjuju susjedno zemljište

Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa

Članak 16.

Na područjima na kojima je zbog izloženosti vjetru većeg intenziteta ili duljeg trajanja poljoprivrednog proizvodnja otežana ili smanjena, vlasnicima odnosno posjednicima utvrđuje se obveza sadnje vjetrobranskih pojasa.

Vjetrobranski pojas može se izvesti sadnjom dugogodišnjih visokih nasada koje je vlasnik odnosno posjednik dužan održavati.

Članak 17.

Radi sprečavanja požara na poljoprivredom zemljištu vlasnici, odnosno posjednicu su dužni:

- održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale te poljske i šumske putove,

- uklanjati suhe biljne ostatke nakon žetve najkasnije u roku 30 dana od dana završetka žetve,

- uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera i nakon žetve, berbe i sl, od prethodne godine, a najkasnije do 01.lipnja.

- uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otpadom radi sprečavanja širenja požara na susjedno zemljište

Članak 18.

Prilikom uništavanja korova i biljnog otpada spaljivanjem vlasnici, odnosno posjednici zemljišta dužni su:

- prijaviti mjesto i vrijeme spaljivanja vatrogasnoj postrojbi koja djeluje na području na kojem se obavlja spaljivanje,

- spaljivati suhi korov i biljni otpad na najmanjoj udaljenosti do 200 m od ruba šumskog zemljišta, te najmanje 15 m od krošanja stabala, nasada na susjednim parcelama kao i do vodiča i stupova dalekovoda,

- tlo na kojem se loži vatra radi spaljivana korova i biljnog otpada mora se očistiti od trave i gorivog materijala,

- spaljivanju moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru, a uza se imati osnovna sredstva i opremu za početno gašenje požara (lopata, kanta napunjena vodom i sl.)

- osoba koja je zapalila vatru dužna ju je ugasiti i tek nakon utvrđivanja da je vatra ugašena može napustiti to mjesto.

Članak 19.

Fizičke i pravne osobe koje gospodare šumom i šumskim zemljištem, odnosno fizičke i pravne osobe koje su vlasnici šuma i šumskog zemljišta dužne su planirati i provoditi slijedeće preventivno-uzgojne i druge mjere zaštite od požara i to:

- pravodobno njegovati sastojine,

- prorijediti sastojine, uklanjati sušce, te kresati i uklanjati suhe grane

- uspostaviti šumski red nakon sječe, sakupljati suhe biljne ostatke nakon čišćenja šuma

- uspostaviti šumske prosjeke i držati ih u prohodnom stanju

-poduzimati i drugo utvrđeno propisima iz djelokruga šumarstva i zaštite od požara

Članak 20.

Zabranjuje se uklanjanje spaljivanjem korova i biljnog otpada na poljoprivrednom i šumskom zemljištu od 01. lipnja do 15. rujna tekuće godine.

Članak 21.

Nadzor nad provedbom ove Odluke provodit će poljoprivredni inspektor, fitosanitarni inspektor i komunalni redar, a u obavljanju nadzora je ovlašten:

1. rješenjem narediti:

- poduzimanje radnji u svrhu sprječavanja nastanka štete, onemogućavanja ili smanjenja poljoprivredne proizvodnje,

- poduzimanje radnji u svrhu provedbe mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina,

- poduzimanje radnji u svrhu uklanjanja posljedica nastale štete u poljoprivrednoj proizvodnji;

2. u slučaju nepoduzimanja radnji iz točke 1. ovog stavka narediti izvršenje istih putem trećih osoba na trošak vlasnika ili ovlaštenika poljoprivrednog zemljišta;

3. izdati obvezni prekršajni nalog;

4. naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja.

Po utvrđenom stanju i poduzetim mjerama komunalni redari dužni su redovito izvještavati nadležnu inspekciju.

Članak 22.

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 - 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

- ne provodi mjere minimalne razine obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta sukladno članku 5. ove Odluke,

- ne sprječava zakorovljenost i obraslost višegodišnjim raslinjem sukladno članku 6. ove Odluke,

- ne poduzima mjere suzbijanja biljnih bolesti i štetočina sukladno članku 7. ove Odluke

- ne uništava biljne ostatke sukladno članku 8. ove Odluke,

- ne provodi mjere zaštite od erozije sukladno članku 11. ove Odluke,

- ne uređuje i ne održava živicu i međe sukladno članku 12. ove Odluke,

- ako postupi protivno odredbi članka 13. stavak 4. ove Odluke

- ako ne provodi radnje članka 13. stavak 6. ove Odluke

- ne uređuje i ne održava kanale sukladno članku 14. ove Odluke,

- ne sprječava zasjenjivanje susjednih parcela sukladno članku 15. ove Odluke

- ne provodi mjere sadnje i održavanja vjetrobranskih pojasa sukladno članku 16. ove Odluke,

- ne provodi radnje sukladno članku 17. ove Odluke

- ne provodi mjere zaštite od požara sukladno članku 18. ove Odluke

- ne provode mjere sukladno članku 19. ove Odluke

Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 - 5.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaje iz stavka 1. ovog članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 - 2.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. ovog članka.

Članak 23.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o agrotehničkim mjerama na poljoprivrednom zemljištu i mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu, šumama i šumskom zemljištu (Službeni glasnik Općine Brckovljani br. 03/09).

Članak 24.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Općine Brckovljani.