I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom donose se Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja zone gospodarske namjene-3 Božjakovina koji je izradio ARHEO d.o.o. iz Zagreba.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod naslovom Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja zone gospodarske namjene - 3 Božjakovina (u jednoj knjizi) a sastoji se od:

I. Tekstualni dio -Odredbe za provođenje

II. Grafički prilozi u mjerilu 1:2000

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.1. Promet

2.2. Telekomunikacijska mreža i energetski sustav

2.3. Vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

4.1. Način gradnje

4.2. Uvjeti gradnje

III. Obvezni prilozi

Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja zone gospodarske namjene-3 Božjakovina izrađen je u skladu s Odlukom o izradi Izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja zone gospodarske namjene-3 Božjakovina (Službeni glasnik Općine Brckovljani 04/14 i 05/14).

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 2.

U članku 5. alineja 4. mijenja se i glasi:

4. Površine infrastrukturnih sustava - IS

- Reciklažno dvorište - IS2

- Uređaji za iskorištavanje sunčeve energije - IS4

Članak 3.

Članak 6. mijenja se i glasi:

Površine gospodarske namjene određene su za:

1.Industrijska namjena (I)

2. Poslovna namjena (K)

Na površinama industrijske namjene (I) planirana je izgradnja industrijskih, obrtničkih, zanatskih, gospodarski pogoni svih vrsta, skladišni prostori, poslovne, upravne i trgovačke građevine.

Na površinama poslovne namjene (K) planirani su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, robne kuće, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš, komunalni servisi i prateći skladišni prostori.

Članak 4.

Članak 9. mijenja se i glasi:

Na površinama industrijske namjene (I) mogu se graditi građevine uz sljedeće uvjete :

Najmanja dopuštena veličina građevne čestice poslovne namjene je 1000 m².

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice poslovne namjene Kig = 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice za gradnju uređaja za proizvodnju toplinske i električne energije korištenjem energije sunca Kig = 0,9.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice poslovne namjene Kis = 1,5.

Najveća dopuštena visina građevine je V = 13,0 m.

Dijelovi građevina mogu biti najviše dvostruko viši od najveće dopuštene visine građevine iz stavka 1. ovog članka. Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine iznosi 10% bruto izgrađene površine građevine.

Najveći dopušteni broj etaža građevina je Po(Su)+P+2+P.

Najveća visina nadozida potkrovlja je 1,20 m, a najveća visina sljemena krova od gornje kote stropne konstrukcije zadnje etaže je 4,20 m.

Građevine na površinama poslovne namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

Dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala.

Posebnu pozornost potrebno je posvetiti oblikovanju pročelja građevina i elemenata vizualnih komunikacija, kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika zone.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja.

Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

Najmanje 20% površine građevne čestice na površinama poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila.

Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost -prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Članak 5.

Članak 10. mijenja se i glasi:

Na površinama gospodarske namjene (K) mogu se graditi građevine uz sljedeće uvjete:

Minimalna površina građevinske čestice pretežno poslovne namjene je 1000 m².

Maksimalna površina građevinske čestice pretežno industrijske namjene nije određena.

Maksimalni koeficijent izgrađenosti Kig = 0,6.

Maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno KisN = 1,5.

Maksimalna katnost građevina je Po(Su)+P+2+Pk.

Maksimalna visina građevine iznosi V = 13 m.

Najveća visina nadozida potkrovlja je 1,20 m, a najveća visina sljemena krova od gornje kote stropne konstrukcije zadnje etaže je 4,20 m.

Iznimno, visina građevine može biti i viša ako to zahtjeva tehnološki proces ili drugi razlozi i ako se dokaže opravdanost u pojedinoj građevini ili njenom dijelu.

Minimalna udaljenost slobodnostojećih građevina od međa susjednih građevinskih čestica je 6 m.

Minimalna udaljenost građevina (građevinski pravac) od regulacione linije je 10 m.

Unutar ovog prostora mogu se izvoditi građevine: portirnice, parkirališta, interne prometnice i prostori za manipulaciju te uređene površine zelenila.

Minimum 20% površine građevne čestice treba biti ozelenjeno i odgovarajuće hortikulturno uređeno.

Članak 6.

Članak 26. mijenja se i glasi:

Za izgrađenu telekomunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova planira se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te proširenje izgradnjom novih građevina, radi inplementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba radio frekvencijskog spektra.

Elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova i povezana oprema prema načinu postavljanja dijeli se na:

- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim stupovima,

- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvat).

Unutar elektroničke komunikacijske zone uvjetuje se gradnja jednog samostojećeg antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, odnosno prema tipskom projektu koji je potvrđen rješenjem nadležnog ministarstava.

Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju izgradnju jednog stupa koji ima takve karakteristike da može primiti sve zainteresirane operatore (visina i sl.) dozvoljava se izgradnja nekoliko nižih stupova koji na zadovoljavajući način mogu pokriti planirano područje signalom.

Na postojećim antenskim stupovima omogućit će se prihvat opreme drugih operatora ukoliko tehnički uvjeti i uvjeti radijskog planiranja to omogućavaju. U suprotnom, ukoliko na postojećem stupu/stupovima unutar planirane zone nije moguć prihvat drugih operatora, tada je unutar te zone moguća gradnja novog zamjenskog stupa za postojeće i nove operatore. Iznimno, ukoliko gradnja novog zamjenskog stupa za sve operatore nije moguća iz tehničkih, prostornih ili oblikovnih razloga, moguća je uz postojeći stup gradnja dodatnog stupa za ostale operatore.

Postojeći samostojeći antenski stupovi također su označeni u kartografskom prikazu 2.1. Ukoliko naznačeni stupovi nemaju odgovarajuće odobrenje, isto je potrebno ishoditi sukladno uvjetima ovog Plana. U suprotnom, ako je odobrenje nemoguće ishoditi jer lokacija ne zadovoljava uvjete iz ovog Plana, samostojeći antenski stup potrebno je ukloniti.

Visina stupa određuje se prema uvjetima na terenu, a u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenim posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole.

Za pristupni put samostojećem antenskom stupu radi gradnje stupa, postavljanja i održavanja opreme, moguće je koristiti postojeći put, staze i sl., odnosno ostale prometne površine koje se kao takve u naravi koriste. Moguće je koristiti i novi prikladni pristupni put koji vodi do prometne površine, odnosno one koja se kao takva u naravi koristi.

Detaljni položaj samostojećeg antenskog stupa unutar planirane elektroničke komunikacijske zone odredit će se lokacijskom dozvolom prema posebnim propisima, pravilima struke i odredbama ovog Plana. U postupku ishođenja lokacijske dozvole potrebno je pribaviti uvjete tijela nadležnih za zaštitu prirode, zaštitu kulturne baštine, okoliša i krajobraza, te tijela nadležnih za sigurnost, zaštitu i spašavanje, kao i drugih tijela određenih posebnim propisima, a stranka u tom postupku je i jedinica lokalne samouprave sukladno važećim propisima.

Pri iznimnom određivanju detaljnog položaja samostojećeg antenskog stupa unutar građevinskih područja naselja, sukladno stavku 9. ovog članka, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

- poštivati zatečene prirodne vrijednosti i ograničenja,

- poštivati karakteristične i vrijedne vizure, slike mjesta i ambijentalne vrijednosti.

Pri određivanju detaljnog položaja samostojećeg antenskog stupa primjenjuju se sljedeće mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara i prirode koji se štite temeljem zakona i odredbi ovog Plana:

- izbjegavati smještaj na područjima zaštićenim temeljem Zakona o zaštiti prirode u kategoriji posebnog rezervata i ostalim kategorijama malih površina, a iznimno radi postizanja osnovne pokrivenosti samostojeći antenski stup može se locirati na način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije, prema uvjetima i uz suglasnost nadležnog ministarstva za zaštitu prirode,

- na prostoru velikih zaštićenih područja planirati minimalni broj stupova koji omogućuje pokrivenost,

- za građevine za smještaj povezane opreme koristiti boje prilagođene prostornim obilježjima okolnog prostora u područjima parkova prirode,

- ako je unutar planirane zone već izgrađen samostojeći antenski stup koji ne može prihvatiti druge operatore, novi se može graditi na udaljenosti koja minimalno utječe na krajobraz,

- za planirane samostojeće antenske stupove na području ekološke mreže, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na područje ekološke mreže, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu odnosno na ciljeve očuvanja tog područja ekološke mreže,

- na potencijalnim lokacijama unutar planiranih zona treba, u slučajevima kada je to određeno posebnim propisima iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara, provesti dodatna istraživanja vezana uz postojanje primjera graditeljske baštine, mogućih arheoloških lokaliteta i utjecaja na pejzažnu sliku i vizure šireg prostora.

Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojeće građevine u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole.

Članak 7.

Članak 29. mijenja se i glasi:

Prilikom planiranja (projektiranja) prostora potrebno je pridržavati se "Pravilnika o Tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV" (NN 27/97).

Tehnički uvjeti za opskrbu električnom energijom planiranih objekata definirat će se u prethodnim elektroenergetskim suglasnostima za svaki pojedini objekt, u fazi ishođenja investicijsko-tehničke dokumentacije, a na temelju definiranih elektroenergetskih potreba.

U slučaju potrebe izgradnje novih TS10(20)/0.4 kV treba osigurati česticu minimalnih dimenzija 5x7 m, lociranu uz prometnicu, te koridore za srednje naponske i niskonaponske kabele.

Ukoliko se naknadno pojavi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija potrebne nove TS10(20)/0.4 kV osigurat će se unutar njegove čestice.

U javnoj ne prometnoj površini treba osigurati koridor minimalne širine 1 m za buduće elektroenergetske kabele srednjeg i niskog napona.

Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog raslinja.

Pri projektiranju treba obratiti pozornost na minimalne dopuštene razmake između elektroenergetskih kabela i ostalih komunalnih instalacija-

Za priključak nove i eventualnu rekonstrukciju postojeće javne rasvjete, kao i za priključak eventualnih semafora treba ishoditi prethodne elektroenergetske suglasnosti (PEES) od Elektre Zagreb, Pogon Dugo Selo.

U skladu sa Člankom 4. i člankom 19. Zakona o tržištu električne energije (NN br. 177/04), za polaganje "ovih elektroenergetskih vodova, kao i eventualno prelaganje i zaštitu postojećih elektroenergetskih vodova nadležan je isključivo HEP-ODS, Elektra Zagreb.

Izmicanje i zaštitu postojećih elektroenergetskih vodova treba projektirati i izvesti prema "Tehničkim uvjetima za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV" - Prve izmjene i dopune (Bilten HEP-a br. 130/03).

Pri planiranju koridora za elektroenergetske vodove treba se pridržavati "Tehničkih uvjeta za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV" - Prve izmjene i dopune (Bilten HEP-a br. 130/03).

Članak 8.

Članak 37. mijenja se i glasi:

Pročišćavanje otpadnih voda s područja predmetnog plana predviđeno je na centralni uređaj Božjakovina.

Otpadne vode s područja obuhvata plana moraju se odvoditi razdjelnim sustavom javne odvodnje, odnosno zasebnom kanalskom mrežom trebaju se sakupljati i odvoditi oborinske vode, a zasebnom otpadne vode, s ciljem pročišćavanja samo otpadnih voda u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, dok se oborinske vode trebaju ispuštati putem odgovarajućih građevina u prirodni prijemnik.

Prije ispuštanja tehnoloških otpadnih voda u razdjelni sustav javne odvodnje otpadnih voda potrebno je predvidjeti njihovu pred obradu u odgovarajućim građevinama, odnosno uređajima, s tim da kakvoća otpadnih voda mora biti u skladu s odredbama važećeg Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u sustav javne odvodnje. Ispuštanje otpadnih voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda potrebno je predvidjeti putem kontrolnog mjernog okna.

U slučaju da se ispuštanje oborinskih voda planira u kanale ili prijemnike koji su u nadležnosti Hrvatskih voda detalje ispuštanja istih treba uskladiti sa Službom zaštite od štetnog djelovanja voda Vodnogospodarskog odjela za gornju Savu. Potrebno je utvrditi prihvatni kapacitet prijemnika, s obzirom na postojeće te planirane količine oborinskih voda. Potrebno je predvidjeti pred obradu potencijalno onečišćenih oborinskih voda, prije upuštanja u prijemnik, kako bi kakvoća istih bila u skladu s važećim Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u površinske vode. Pri definiranju prijemnika, potrebno je vrednovati rezultate praćenja kakvoće potencijalnih prijemnika i posljedice na vodni režim, s obzirom na postojeće te planirane količine istih oborinskih voda.

Rješenje odvodnje oborinskih voda ne smije ugrožavati interese drugih pravnih i/ili fizičkih osoba.

Onečišćene oborinske vode (s manipulativnih površina, parkirališta kamiona i si.) trebaju se prethodno pročistiti u odgovarajućim građevinama za obradu istih (separatom ulja s taložnicom) i upustiti putem internog sustava oborinske odvodnje u otvorene ili djelomično zacjevljene cestovne jarke, melioracijske kanale ili lokalne prijemnike, odnosno u sustav javne odvodnje oborinskih voda po njegovoj izgradnji.

Uvjetno čiste oborinske vode s pješačkih, prometnih i dr. površina mogu se upustiti putem slivnika s pjeskolovom u sustav interne odvodnje oborinskih voda i nastavno u otvorene ili djelomično zacjevljene cestovne jarke, melioracijske kanale ili lokalne prijemnike, a s krovnih površina izravno u iste ili po površini vlastitog terena u okviru građevinske čestice, na način da ne ugroze interese drugih pravnih i/ili fizičkih osoba, odnosno u sustav javne odvodnje oborinskih voda po njegovoj izgradnji.

Odvodnju oborinske vode iz gravitirajućeg područja koje se ispuštaju u otvorene ili djelomično zacjevljene cestovne jarke, melioracijske kanale i lokalne prijemnike, planirati na način da ne djeluju štetno na vodni okoliš, odnosno da ne narušavaju dobro stanje vode u prijemniku.

Dokumentacija za izgradnju ispusne građevine u melioracijske kanale ili lokalne prijemnike treba sadržavati detalje rješenja i tehnologiju izvođenja. Istu tehnologiju, u slučaju ispuštanja oborinskih voda u kanal ili prijemnik koji je u nadležnosti Hrvatskih voda, potrebno je usuglasiti sa Službom zaštite od štetnog djelovanja voda Vodnogospodarskog odjela za gornju Savu.

Za izvođenje ispusne građevine internog sustava odvodnje u slučajevima iz prethodne točke, investitor je dužan zatražiti vodni nadzor od strane Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za gornju Savu te iste obavijestiti o početku izvođenja radova 15 dana ranije.

U sustav interne odvodnje oborinskih voda ne smiju se upuštati otpadne vode, a u sustav interne odvodnje otpadnih voda ne smiju se upuštati oborinske vode.

Nije dozvoljena gradnja upojnih zdenaca za prihvat oborinskih i/ili otpadnih voda.

Cjelokupni sustav interne odvodnje otpadnih i oborinskih voda s pratećim građevinama odvodnje i obrade otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana mora zadovoljavati uvjete vodonepropusnosti.

Članak 9.

Članak 43. mijenja se i glasi:

Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Poljoprivredni, prehrambeni, životinjski, šumarski otpad kao i mulj iz pročistača otpadnih voda tretirat će se sukladno važećem Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i Planom gospodarenja otpadom na području Općine Brckovljani

Otpad animalnog podrijetla te poljoprivredni, prehrambeni, životinjski i šumarski otpad može se (do izgradnje potrebnih objekata za mogućnost toplinske prerade otpada u energiju) kompostirati uz predtretman sterilizacijom.

Mulj iz pročistača otpadnih voda planiranih ovim Planom će se, do izgradnje spalionice u sastavu centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba, isušivati na poljima za isušivanje mulja. Isušeni mulj će se miješati s vapnom i/ili kompostom i zatim putem koncesionara za zbrinjavanje komunalnog otpada distribuirati i koristiti kao biološko gnojivo na šumskim i ostalim zelenim površinama na kojima se ne sade prehrambene kulture.

Nakon izgradnje spalionice mulja u sastavu centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba mulj će se dopremati na ovaj uređaj. U tu će svrhu biti potrebno zaključiti ugovor s koncesionarom na spalionici.

Članak 10.

Članak 45. mijenja se i glasi:

Zaštitu podzemnih voda od zagađenja vršiti na slijedeći način:

- izraditi sustave odvodnje otpadnih voda od vodonepropusnih elemenata,

- oborinske vode s prometnih površina i parkirališta odvoditi putem slivnika s taložnicama u javnu kanalsku mrežu.

- prije upuštanja u recipijent sve otpadne vode moraju proći kroz pročišćivač otpadnih voda

Pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode (tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode) ispuštati u građevine javne odvodnje ili u individualne sustave odvodnje otpadnih voda, odnosno na drugi način u skladu s Odlukom o odvodnji otpadnih voda.

Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja voda, treba prikupljati i predvidjeti njegovu obradu i deponiranje ili korištenje u druge svrhe.

Članak 11.

Članak 50. mijenja se i glasi:

Pridržavajući se odredbi propisa, Planom su osigurani vatrogasni prilazi do svih građevina. Lokacijskim dozvolama treba osigurati ostale prilaze i vatrogasne pristupe te površine za rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03).

Planom su osigurani koridori cjevovoda za količine vode potrebne za gašenje požara u skladu s odredbom Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara Narodne novine 8/06.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m, ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 12.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Općine Brckovljani ".

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaju važiti svi kartografski prikazi Urbanističkog plana uređenja zone gospodarske namjene -3 Božjakovina ( "Službeni glasnik Općine Brckovljani " br. 02/09)