Članak 1.

Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan uređenja ’’Gospodarske zone Potok u Tedrovcu’’ koji je izradio ARHEO d.o.o. iz Zagreba.

Članak 2.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod naslovom Urbanistički plan uređenja ’’Gospodarske zone Potok u Tedrovcu’’ (u jednoj knjizi) a sastoji se od:

A Opći dio

B Obvezni prilozi

C Urbanistički plan uređenja

I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) sa slijedećim sadržajem:

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti i način gradnje građevina za smještajne kapacitete

4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanje prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5. Uvjeti uređenja zelenih površina

6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina, građevina ambijentalnih vrijednosti

7. Postupanje s otpadom

8. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

9. Mjere provedbe Plana

II. Grafički prilozi u mjerilu 1:2000

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.1. Promet

2.2. Telekomunikacijska mreža i energetski sustav

2.3. Vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

Članak 3.

Urbanistički plan uređenja ’’Gospodarske zone Potok u Tedrovcu’’ izrađen je u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Brckovljani (Službeni glasnik Općine Brckovljani 12/06, 2/09) i odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja ’’Gospodarske zone Potok u Tedrovcu’’ (Službeni glasnik Općine Brckovljani 5/11).

Članak 4.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Urbanističkom planu uređenja su:

- temeljna obilježja prostora općine Brckovljani i ciljevi razvoja gospodarskih djelatnosti na području Općine

- formiranje nove poduzetničke zone u cilju povećanja broja radnih mjesta na području Općine i gravitacijskog područja

- valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine

- održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, te unaprjeđenje kvaliteta života

- postojeći i planirani broj stanovnika

- poticanje razvoja pojedinih prostornih cjelina Općine

- racionalne korištenje infrastrukturnih sustava

Članak 5.

U zoni obuhvata Urbanističkog plana uređenja ''Gospodarske zone Potok u Tedrovcu'' predviđena je površina sa dvije namjene:

1) Gospodarska namjena - proizvodna - G

2) Uređaji za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora - IS4

Članak 6.

Unutar zone mogu graditi građevine za proizvodne djelatnosti, industrijske djelatnosti, uslužne, trgovačke i veletrgovačke sadržaje, skladišta, urede, komunalno-servisne sadržaje, uređaji za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i slično.

U osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost-prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti

Članak 7.

Dozvoljava se gradnja građevina uz slijedeće uvjete

- Najmanja dopuštena veličina građevne čestice je 1000 m².

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi Kig=0,5.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice za gradnju uređaja za proizvodnju toplinske i električne energije korištenjem enregije sunca Kig = 0,9.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice iznosi Kis=1,5.

- Najveća dopuštena visina građevine mjerena od nivelacijske kote do visine vijenca na građevnim česticama je V = 13,0 m.

- Dijelovi građevina mogu biti najviše dvostruko viši od najveće dopuštene visine građevine iz stavka 4. ovog članka. Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine iznosi 30% bruto izgrađene površine građevine.

- Najveći dopušteni broj etaža građevina je Po(Su)+P+2+Pt

- Najveća visina nadozida je 1,2m, a najveća visina sljemena je 4,2 m.

- Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 10 m od regulacijskog pravca

- Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6 m.

Članak 8.

Zabranjena je gradnja na udaljenosti 10 m od vodotoka. U vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva kao i druge štetne tvari. Prije ispuštanja u okoliš otpadne vode se obavezno moraju pročišćavati metodom autopurifikacije.

Članak 9.

Najmanje 20% površine građevne čestice namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila.

Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

Članak 10.

Uz građevine osnovne namjene mogu se graditi i ostale građevine kao što su:

- nadstrešnice i trijemovi,

- prostori za manipulaciju,

- parkirališta,

- komunalne građevine i uređaji,

- prometne građevine i uređaji,

- površine i građevine za šport i rekreaciju,

- druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Osnovne građevine i ostale građevine grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela čestice.

Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati:

- prostori za manipulaciju,

- parkirališta,

- komunalne građevine i uređaji,

- prometne građevine i uređaji.

Članak 11.

Na površinama zona gospodarske namjene - proizvodna - G nije dopuštena gradnja i uređivanje:

- građevina stambene namjene,

- građevina gospodarske namjene za djelatnosti koje koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari. Prema Zakonu o vodama (Narodne novine broj 107/95, 150/05) opasnim tvarima smatraju se tvari, energija i drugi uzročnici koji svojim sastavom, količinom i radioaktivnim, toksičnim, kancerogenim ili drugim svojstvima štetno djeluju na život i zdravlje ljudi i okoliš,

- deponija otpada i uređaja za zbrinjavanje otpada.

Članak 12.

Građevine treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

Dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala.

Posebnu pozornost potrebno je posvetiti oblikovanju pročelja građevina i elemenata vizualnih komunikacija, kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika zone.

Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima iz ovog članka.

2.1. Ograde i parterno uređenje

Članak 13.

Ograde građevnih čestica gospodarske namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se od betona, opeke, metala ili drva, ili kombinacije tih materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.

Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je 1,8 m.

Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je 2 m.

Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Članak 14.

Zabranjuje se postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slobodan prolaz uz melioracijske kanale, te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i područje uz vodotok.

Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.

Članak 15.

Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.

Prema građevnim česticama druge namjene kao i prema prometnicama treba planirati sadnje drvoreda.

2.2. Priključak na prometnu infrastrukturu

Članak 16.

Građevinska čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 3,0 m.

Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje.

U postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja na javnu prometnu površinu od strane organizacije koja tom cestom upravlja.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu (važeći Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe).

2.3. Komunalno opremanje građevine

Članak 17.

Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.

Članak 18.

Sve gospodarske građevine moraju se obavezno priključiti na vodovod i odvodnju otpadnih voda, koji će biti izvedeni prema projektno tehničkoj dokumentaciji.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža određena prema posebnom propisu (važećim Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara).

Potreba za hidrantskom mrežom kod pojedinog objekta (na pojedinoj parceli) definirat će se izradom projektno tehničke dokumentacije za pojedini objekt, te na osnovu požarnog opterećenja iz Elaborata za zaštitu od požara važećim Zakonom o zaštiti od požara i važećim Pravilnikom o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica).

Članak 19.

Radi karakteristika područja Urbanističkim planom uređenja predviđena je izvedba separatnog sustava odvodnje. Isti takav sustav treba predvidjeti prilikom gradnje pojedinih objekata na zasebnim građevinskim česticama.

Kod izrade projektno tehničke dokumentacije za pojedini objekt (pojedinu česticu) ovisno o tehnologiji proizvodnje i stupnju zagađenosti otpadnih voda potrebno je, ako je to potrebno, predvidjeti predtretman otpadnih voda odnosno izvedbu parcionalnog pročistača otpadnih voda.

U postupku izdavanja lokacijske dozvole za svaki pojedini objekt unutar zone obuhvata ovog plana obavezno zatražiti vodopravne uvjete od Hrvatskih voda d.d.

Članak 20.

Priključivanje građevina na elektroopskrbu, telekomunikacijsku mrežu i plinoopskrbu obavlja se na način propisan od nadležnih organizacija, od kojih se u postupku izdavanja lokacijske dozvole za svaki pojedini objekt unutar zone obuhvata ovog plana trebaju zatražiti posebni uvjeti priključenja.

Članak 21.

Unutar površina gospodarske namjenu moguće je izvesti i prostore smještajnih kapaciteta za potrebe tvrtki (domari, zaštitarska služba, stan vanjskih suradnika i slično).

Površine namjenjene smještajnim kapacitetima mogu iznositi maksimalno 50 m²/1000 m² BRP-a osnovne građevine.

4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 22.

U Urbanističkom plan uređenja ’’Gospodarske zone Potok u Tedrovcu’’ određene su površine za gradnju ulica, raskrižja, javnih prometnih površina i parkirališta.

Unutar granica obuhvata Plana nema površina za gradnju javnih prometnih. Pristup gospodarskoj zoni Potok omogućen je cestovnim koridorom širine 10 m koji prolazi neposredno uz južnu granicu obuhvata Plana i kao takav, uvjet je za formiranje građevinskih čestica, na način da istodobno unutar svoje širine omogućuje i polaganje svih vrsta komunalne infrastrukture.

4.1.2. Pješačke zone, putevi i drugo

Članak 23.

Za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati pješački putovi, prolazi i šetališta.

Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, u pravilu ne uže od 1,5 m.

4.1.3. Parkirališta i garaže

Članak 24.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM) mora se izgraditi unutar građevinske čestice za svaki pojedini objekt, prema sljedećim normativima:

Minimalna dimenzija parkirališnih mjesta za osobna vozila iznosi 2,5 x 5 m.

Ako se PGM smještaju ispod zemlje (podrumska etaža) onda se ta površina ne obračunava u koeficijent iskoristivosti.

4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže i pošte

Članak 25.

Za telekomunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova, planirana je izgradnja novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba svih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba radiofrekvencijskog spektra.

Nova TK infrastruktura za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirana je postavom baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetskastim i/ili jednocijevnim stupovima izvan poslovne zone bez detaljnog definiranja lokacija (točkastog označavanja) vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom. Treba poštivati načela zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to moguće.

Članak 26.

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti ulaze u sastav planova HP Zagreb.

Urbanistički plan uređenja ne definira točan položaj jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju sadržaj gospodarske zone.

4.3. Uvjeti gradnje komunalne i ostale infrastrukturne mreže

Članak 27.

Pristup gospodarskoj zoni Potok omogućen je cestovnim koridorom širine 10 m koji prolazi neposredno uz južnu granicu obuhvata Plana i kao takav, unutar svoje širine, omogućuje polaganje i uređaja slijedećih sustava infrastrukture:

- energetski sustav (elektroenergetska i plinska)

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)

Detaljno određivanje trasa infrastrukture, unutar koridora, utvrđuje se lokacijskim odobrenjem vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima itd.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja infrastrukture potrebno je se pridržavati važećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika.

Gradnja infrastrukture iz ovog članka predviđena u cestovnom koridoru javne prometne površine u pravilu se izvodi kao podzemna.

Infrastruktura može se izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.

Priključenje na pojedinu instalaciju vrši se u skladu s uvjetima distributera iste.

4.3.1. Elektroenergetska mreža

Članak 28.

Lokaciju trafostanicu treba odabrati tako da imaju osiguran pristup vozilom radi izgradnje, održavanja i upravljanja. Pri tom se treba držati propisanih minimalnih udaljenosti od susjednih objekata. Trafostanice 10(20)/0,4 kV se u pravilu postavljaju tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima.

Za svaku trafostanicu treba osigurati građevinsku česticu minimalne površine 35 m². Minimalna udaljenost objekta trafostanice od granica susjednih građevnih čestica mora iznositi 1,0m, a od regulacijske linije 3,0m

U svrhu racionalnog raspolaganja energijom, Planom se predviđa gradnja uređaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

U slučaju gradnje sunčane elektrane, povezivanje, odnosno priključak sunčane elektrane na elektroenergetsku mrežu sastoji se od: pripadajuće trafostanice i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu.

Priključak sunčane elektrane na elektroenergetsku mrežu ovisi o instaliranoj snazi elektrane i raspoloživosti elektroenergetske mreže. Obzirom da se optimalni način priključenja pojedine sunčane elektrane ne može jednoznačno odrediti, lokacije planiranih trafostanica određene su orijentacijski, te će se točne lokacije istih utvrditi projektnom dokumentacijom.

4.3.2. Plinoopskrba

Članak 29.

Unutar cestovnog koridora koji prolazi neposredno uz južnu granicu obuhvata Plana planirana je izgradnja srednjetlačnog polietilenskih plinovoda max. radnog tlaka 4 bara, predtlaka.

Plinovod izvoditi od atestiranih cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlji da prosječna dubina polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednjetlačne plinovode 0,8 - 1,5 m, za niskotlačne plinovode 0,8 - 1,3 m, a za kućne priključke 0,6 -1,0 m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći dubinu 2 m.

Plinovod položiti u rov na pripremljenu posteljicu od sitnog pijeska minimalne debljine 10 cm. Ispod cijevi ne smije biti kamenčića kako cijevi na tom mjestu ne bi nalijegale na njih, jer bi to zbog koncentracije nalijeganja uzrokovalo pucanje cijevi.

Prilikom zatrpavanja zatrpati prvo slojem sitnog pijeska s najmanjom debljinom nadsloja iznad vrha cijevi 10 cm, a dalje zatrpavati u slojevima zemlje od po 30 cm uz propisno nabijanje. Na visini 30 - to cm od vrha cijevi postaviti traku za obilježavanje plinovoda s natpisom "POZOR PLINOVOD". Osim te trake postaviti i traku s metalnom žicom koja služi za otkrivanje trase plinovoda.

Kod izgradnje plinovoda potrebno je na plinovod u apsolutno najnižim točkama ugraditi posude za sakupljanje kondenzata, koje se proizvode od polietilenskih spojnih elemenata.

Osigurati propisane sigurnosne udaljenosti od elektroenergetskih vodova, plinovoda, cjevovoda kanalizacije, kao i njihovih postrojenja.

U svezi izgradnje plinovoda, odnosno plinovodne mreže treba primijeniti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo), te njemačke propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).

Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno odredbama važećeg Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica.

Članak 30.

Potrebne količine plina će se osigurati rekonstrukcijom postojećih plinovoda iz smjera Tedrovca, odnosno gradnjom novog plinovoda što će se rješavati posebnom projektnom dokumentacijom i dogovorom između Općine i distributera.

4.3.3. Vodoopskrba

Članak 31.

Cijevi za vodoopskrbu područja obuhvata UPU-a polažu se u cestovni koridor koji prolazi neposredno uz južnu granicu obuhvata Plana na udaljenosti 1,0 m od ivičnjaka (na suprotnoj strani od kanalizacije otpadnih voda), sa dubinom ukopavanja min. 1,20 m računajući od tjemena cijevi do razine prometnice. Sustav se opskrbljuje odgovarajućom opremom (ventili) koja se nalazi u revizionim oknima.

Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj od kote kanalizacije. Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi elementi građenja moraju se izvoditi u skladu sa pravilima

struke, važećim normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja vodovodom.

Nova lokalna vodovodna mreža zbog uvjeta protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od NO 110 mm.

Članak 32.

Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti unutar zone UPU-a u cestovnom koridoru koji prolazi neposredno uz južnu granicu obuhvata Plana mora se izvesti mreža protupožarnih hidranata prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

4.3.4. Odvodnja otpadnih voda

Članak 33.

Obzirom na način korištenja prostora unutar obuhvata UPU-a (očekivane velike opločne slivne površine) kanalizacijski sustav izvodi se kao separatni odvojeno za otpadne i oborinske vode.

Otpadne vode prikupljaju se u sustav zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih cjevovoda usmjeravaju prema prečistaču u jugoistočnom dijelu obuhvata koja usmjerava otpadne vode u planirani prečistač otpadnih voda.

Oborinske vode prikupljaju se u zasebne cjevovode te se upuštaju u najbliži recipijent

poslije tretmana preko separatora masti i ulja.

Članak 34.

Tehnološke otpadne vode iz raznih gospodarskih pogona, koje mogu biti onečišćene uljima i raznim kemikalijama, moraju se prije ispuštanja u javnu kanalizacijsku mrežu, prethodno pročistiti tako da se sadržaj štetnih tvari u njima smanji do propisanih graničnih vrijednosti, odnosno da poprime karakteristike urbanih otpadnih voda (Pravilnik o ispuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju).

U javni odvodni sustav ne smiju se upuštati:

- vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od maksimalno dozvoljenih

- vode koje sadrže materijale koji razvijaju opasne ili upaljive plinove

- vode koje imaju temperaturu veću od 30ºC

- vode onečišćene većom količinom krutih tvari koje mogu oštetiti cijevni sustav i time sustav za odvodnju

Članak 35.

Planom se utvrđuje obveza ishodovanja vodopravnih uvjeta u postupku dobivanja lokacijske dozvole, a u skladu s Zakonom o vodama. Vodopravne uvjete izdaju „Hrvatske vode“.

Članak 36.

Prije upuštanja u recipijent otpadne vode obavezno tretirati kroz pročistač. To znači nije moguće pustiti u rad bilo koji radni proces u pojedinoj građevini dok se ne izgradi sustav za pročišćenje otpadnih voda.

Iznimno iz stavka 1. ovog članka to se može dopustiti, ako se za predmetnu česticu izradi vlastiti pročistač ili se predtretmanom otpadnih voda dokaže da je voda zadovoljavajuće kakvoće za upuštanje u recipijent. Nakon izgradnje pojedine faze sustava odvodnje otpadnih voda sve građevine se moraju spojiti na istu bez obzira na svoj vlastiti prečistač.

Članak 37.

Unutar područja obuhvata Plana nisu predviđene javne zelene površine.

Najmanje 20% površine građevne čestice potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila.

Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

Unutar ovih površina može se postavljati pješački putevi i vodovi komunalne infrastrukture.

6.1. Prirodna baština

Članak 38.

Područje obuhvata Plana ne nalazi se unutar područja zaštićenih prirodnih vrijednosti.

6.2. Kulturna baština

Članak 39.

Na samom području obuhvata Plana nema zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina i ambijentalnih vrijednosti.

Ukoliko se prilikom izvođenja zemljanih radova za buduću gradnju na području obuhvata naiđe na arheološke nalaze potrebno je o tome obavijestiti Upravu za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu odnosno iskapanja vršiti prema važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 40.

Na prostoru obuhvata Urbanističkog plana uređenja postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama važećeg Zakon o otpadu.

Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj građevinskoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i zaštićeno mjesto.

Članak 41.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja radne zone ne predviđa se razvoj djelatnosti i gradnja građevina koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Djelatnosti koje se obavljaju unutar obuhvata Plana ne smiju proizvoditi infektivne, karcinogene toksične otpade, te otpade koji imaju svojstva nagrizanja, ispuštanja otrovnih plinova te kemijsku ili biološku reakciju.

Zaštita zraka

Članak 42.

Na prostoru obuhvata plana zaštita zraka provoditi će se smanjivanjem emisije onečišćujućih tvari u zrak i to ograničavanjem emisije i propisivanjem tehničkih standarda u skladu s propisom EU.

Djelatnosti koje su predviđene u radnoj zoni ne smiju narušavati kvalitetu zraka pa nisu predviđene one djelatnosti koje izazivaju značajnija zagađenja zraka. Visina dimnjaka za te građevine odredit će se u skladu s propisima za djelatnost.

Zaštita tla

Članak 43.

Zaštita tla na području obuhvata provodit će se:

- planiranjem povećanja udjela zelenih uređenih površina

- radi zaštite od oborinskih voda potrebno je osigurati vodopropusnost tla na građevnoj čestici i ograničavanjem udjela nepropusnih površina

Zaštita podzemnih voda

Članak 44.

Zaštitu podzemnih voda od zagađenja vršiti na slijedeći način:

- izraditi sustave odvodnje otpadnih voda od vodonepropusnih elemenata,

- oborinske vode s prometnih površina i parkirališta odvoditi putem slivnika s taložnicama u javnu kanalsku mrežu.

- prije upuštanja u redcipijent sve otpadne vode moraju proći kroz pročišćivač otpadnih voda

Zaštita od buke

Članak 45.

Predlaže se da se na građevnim česticama koje se nalaze uz koridore koji su ugroženi bukom sadi visoko drveće u širini od min. 10 m, a izgradnja planira u dubini građevne čestice što više odmaknuta od izvora buke.

Zaštita od potresa

Članak 46.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o gradnji i postojećim tehničkim propisima.

Zaštita od požara

Članak 47.

Osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. br. 35/94, 55/94 i 142/03).

Osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. broj 8/06).

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m, ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Zaštita od ratnih razaranja i elementarnih nepogoda

Članak 48.

Zaklon se može graditi za jednog korisnika prostora, a može biti i zajednički za više građevnih čestica.

Kapacitet zaklona temelji se na procjeni da će 2/3 zaposlenih u najvišoj smjeni biti smješteno u zaklonu + 2 osobe na jednog zaposlenog koji kontaktira s posjetiocima (prodaja, usluge). Potrebno je osigurati 1,5 - 2,9 m² prostora zaklona po osobi.

Zaklone u zemlji je potrebno hidroizolacijom osigurati od vlage, a preporuča se i termička izolacija prostorije, glede sveukupnih uvjeta boravka.

U slučaju gradnje skloništa, ista treba projektirati u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju skloništa i Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (N.N. 29/83, Izmjene i dopune 36/85 i 42/86).

Sklonište je dvonamjenski prostor koji u mirnodopskoj uporabi ima funkciju pomoćne prostorije, prema potrebi investitora tj. programu i projektu budućih građevina.

Preporuča se da za slučaj predviđene potrebe sklanjanja ovaj prostor bude opremljen tako da pruži minimalne uvjete za višednevni boravak (sanitarni čvor, rezerva hrane i vode, priručna oprema za spašavanje, priključnice RTV i telefona i slično).

Članak 49.

Provedba ovog plana treba obuhvatiti sve aktivnosti koje omogućavaju njegovu provedbu i implementaciju na način da se postignu uvjetovane kvalitete funkcionalne organizacije i oblikovanja prostora, te tražena razina zaštite okoliša.

Parcelacija unutar obuhvata Plana može se provoditi na osnovu ovog Plana na način da granica pojedine namjene predstavlja i granicu čestice. U prvom koraku potrebno je parcelirati čestice na način da se čestica podijeli na dio unutar zone i dio izvan zone. U drugom koraku moguće je spojiti čestice u jednu.

Moguća je i drugačija parcelacija u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice odnosno drugim zakonom propisan način.

Članak 50.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u Službenom glasniku Općine Brckovljani.

OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE BRCKOVLJANI