I. TEMELJNE ODREDBE

Ovom Odlukom donose se II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Brckovljani koji je izradio ARHEO d.o.o. iz Zagreba.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod naslovom Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Brckovljani (u jednoj knjizi) a sastoji se od:

A Opći dio

B Obvezni prilozi

C Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Brckovljani

I. TEKSTUALNI DIO PLANA

- Odredbe za provođenje

II. GRAFIČKI DIO

- Kartografski prikazi

II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Brckovljani izrađene su u skladu s Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja (Službeni glasnik Općine Brckovljani 07/09, 05/11).

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 1.

U članku 5. točka 6. se mijenja i glasi:

„Sistematizacija namjene površina je izvršena po sljedećim grupama:

Za razvoj i uređenje prostora unutar građevinskog područja naselja predviđeni su:

- izgrađeni dio građevinskog područja - obuhvaća postojeću izgradnju mješovite namjene - pretežito stambene u naseljima,

- neizgrađeni dio građevinskog područja - predložene su zone moguće izgradnje mješovite namjene pretežito stambene koje su ocijenjene kao pogodne za gradnju uz rubne dijelove poljoprivrednog područja, uz postojeće putove, te na područjima gdje je uz izradu lokacijske dozvole za novu prometnicu moguća gradnja na dosad neizgrađenom građevinskom području,

- javna i društvena namjena - gradit će se prema potrebama i mogućnostima unutar građevinskih područja naselja ili u planiranim i postojećim zonama javne i društvene namjene,

- sportsko-rekreacijska namjena - zone za športsko-rekreacijsku namjenu /nogomet, rukomet/ (R6), sportsko-rekreacijska zona u Prikraju (R)

- površine infrastrukturnih sustava (IS).

- površine ugostiteljsko turističke namjene - turistički punkt (T)

Za razvoj i uređenje prostora izdvojenog građevinskog područja izvan naselja predviđene su:

- gospodarska namjena - proizvodna - pretežito industrijska / u Lupoglavu/ (I1-2),

- gospodarska namjena - u Božjakovini (G) u Lupoglavu/ (G), Tedrovcu (G) i u Stančiću (G) (Stančić 1,2 i 3)

- gospodarska namjena - poslovna - pretežito poslovna /u Božjakovini/ (K1-1, K1-2, K1-3), /u Gornjem Dvorišću/ (K1-4),

- površina za iskorištavanje mineralnih sirovina (E1): definirana je zona u kojoj se nalazi postojeća eksploatacija prirodnog plina uz naselja Lupoglav, Prečec i Tedrovec.

- groblja - za uređenje groblja predviđena je odgovarajuća površina za dva postojeća groblja na području Općine - u naseljima Brckovljani i Lupoglav,

- letjelišta (L) - označena su dva postojeće letjelišta za potrebe poljoprivredne avijacije u naseljima Lupoglav i Štakorovec.

Za poljoprivredna tla isključivo osnovne namjene predviđena su:

- ostalo poljoprivredno tlo (P3)

- šume isključivo osnovne namjene - gospodarske (Š1), zaštitne (Š2),

- ostale šume i šumsko zemljište (PŠ).

Za uređenje vodotoka i voda predviđene su:

- vodene površine,

- kanali,

- ribnjaci.

Za cestovni promet predviđene su površine za: županijske ceste, lokalne ceste i nerazvrstane ceste s raskrižjima.

Za željeznički promet predviđene su dvije postojeće željezničke pruge i planirani alternativni koridor na trasi Dugo Selo - Novska.“

Članak 2.

U članku 6. točka 8 se mijenja i glasi:

a) Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:

- autocesta A3 - GP Bregana (granica Republike Slovenije - Zagreb - Slavonski Brod - GP Bajakovo - Republika Srbija)

- županijska cesta 3034 - čvor Kraljevački Novaki A4 - Dugo Selo - čvor Vrbovac 1 (D28)

b) željezničke građevine s pripadajućim objektima i uređajima:

- pruga od značaja za međunarodni promet: M 201 Mađarska (Gyekenyes) - Državna granica - Botovo - Koprivnica - Dugo Selo

- pruga od značaja za međunarodni promet: M 103 Dugo Selo - Novska.“

c) telekomunikacijske građevine

- radijski koridori: Sljeme - Moslavačka Gora-planirani i radijski koridor Sljeme-Deanovec - postojeći

- međunarodni TK kabeli,

- magistralni TK kabeli,

- Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema.

Članak 3.

U članku 6. točka 9. stavak a) Građevine za transport nafte i plina - plinovod Dugo Selo - Vrbovec - Bjelovar se briše.

Članak 4.

U članku 7. točka 11. 1.1. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama a) Županijske ceste dodaje se alineja koja glasi:

- pristupna cesta do ŽCGO Tarno

Članak 5.

U članku 8. točka 32. dodaju se stavci koji glase:

Pod pojmom stambenih građevina ovim se Planom podrazumijevaju obiteljske i višestambene građevine u kojima je 50% ili više ukupne korisne (neto) površine namijenjeno za stanovanje. Uz stanovanje Planom se dozvoljava funkcioniranje srodnih sadržaja kao što su trgovački, uslužni, ugostiteljski, uredi, kao i sve vrste društvenih djelatnosti.

Iznimno unutar obuhvata UPU „stambeno - poslovne zone Božjakovina“ dozvoljava se gradnja višestambenih građevina, kao i obiteljskih građevina u nizu.

Članak 6.

U članku 8. dodaje se poglavlje 2.2.11. Uvjeti gradnje višestambenih građevina: i pripadajuća točka 146a.:

Na građevnoj čestici višestambene građevine može se graditi jedna ili više višestambenih zgrada s maksimalnim brojem od dvanaest stanova.

Višestambena građevina mogu se povezati u jednu funkcionalnu cjelinu uz uvjet da svaki pojedini segment građevine iznad podruma i/ili suterena ne može imati više od dvanaest stanova.

Na građevnu česticu višestambene građevine mogu se izvesti i više pristupa s prometne površine.

Višestambene građevine mogu se graditi uz slijedeće uvjete:

- minimalna površina građevne čestice iznosi 800 m²

- maksimalni podzemni koeficijent izgrađenosti KigP=0,55

- maksimalni nadzemni koeficijent izgrađenosti KigN=0,4

- maksimalni podzemni koeficijent iskoristivosti KisP=0,55

- maksimalni nadzemni koeficijent iskoristivosti KisN=1,2

- maksimalni koeficijent iskoristivosti Kis=1,75

- maksimalna katnost građevine je Po(Su)+P+2+Pk

Suteren se smatra podzemnom etažom slučajevima kada se koristi za smještaj vozila unutar objekta te servisnih i skladišnih prostora.

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Najveći gabarit potkrovlja određen je visinom nadozida. Maksimalna visina objekta kod ovakve gradnje iznosi V=13,50 m.

U slučaju gradnje ravnog krova dozvoljava se umjesto potkrovlja gradnja završne etaže, takva etaža može imati najviše do 75% površine karakteristične etaže. Visina građevine kod ovakve gradnje može iznositi V= 14,5 m.

Udaljenost građevnog pravca od regulacijske linije iznosi min. 5,0 m ukoliko veća udaljenost nije uvjetovana drugim zakonima

Na granici građevnih čestica višestambenih zgrada ne dozvoljava se postavljanje ograda

Članak 7.

U članku 8. poglavlje 2.2.7. točka 109. se mijenja i glasi:

Obiteljska stambena građevina je građevina s najviše 4 stana.

Članak 8.

U članku 8. dodaje se poglavlje 2.2.7. a. Uvjeti gradnje obiteljskih građevina u nizu i pripadajuća točka 123.a.:

Obiteljska stambena građevina u nizu je građevina s najviše 2 stana.

Minimalna širina građevne čestice za građevine u nizu iznosi 6 m.

Minimalna površina obiteljske stambene građevine mora biti tolika da zadovoljava osnovne uvjete suvremenog stanovanja, podrazumijevajući i sve higijensko-tehničke standarde.

Građevine u nizu se s dvije strane prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice uz novoplaniranu susjednu građevinu, krajnje građevine moraju biti udaljene od granice građevne čestice min. 3m.

Visina obiteljske stambene građevine u nizu kao glavne građevine ne može biti veća od podruma i/ili suterena i dvije (2) nadzemne etaže uz mogućnost gradnje potkrovlja (visina vijenca maks. 9,0 m).

Ispod stambene građevine kao glavne građevine mogu se graditi podrumi i/ili sutereni, a tavanski prostori se mogu uređivati u potkrovlju visine nadozida maks. 1,20 m.

Udaljenost građevnog pravca od regulacijske linije iznosi min. 5,0 m ukoliko veća udaljenost nije uvjetovana drugim zakonima

Članak 9.

U članku 8. poglavlje 2.2.8. točka 124.se mijenja i glasi:

Pomoćnim građevinama smatraju se garaže (osim javnih garaža), spremišta, nadstrešnice, kotlovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje, ljetne kuhinje, uređaji za proizvodnju toplinske i električne energije korištenjem energije sunca i dr.

Članak 10.

U članku 11. poglavlje 3.1. točka 175.se mijenja i glasi:

Poduzetničke zone - Zone gospodarskih djelatnosti - proizvodnih - pretežito industrijskih (I1) mogu sadržavati industrijske građevine, skladišta, servise, uređaje za proizvodnju toplinske i električne energije korištenjem energije sunca i pogone za zanatsku proizvodnju. Izgradnja u ovim zonama se izvodi u pravilu na osnovi detaljnijeg plana uređenja.

Poduzetničke zone - Zone gospodarskih djelatnosti - proizvodnih gospodarskih (G) mogu sadržavati industrijske građevine, skladišta, servise, manje proizvodne, skladišne, uslužne, ugostiteljske, trgovačke i veletrgovačke sadržaje, skladišta, urede, komunalno-servisne sadržaje, uređaje za proizvodnju toplinske i električne energije korištenjem energije sunca i pogone za zanatsku proizvodnju. Izgradnja u ovim zonama se izvodi u pravilu na osnovi detaljnijeg plana uređenja.

Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Članak 11.

U članku 11. poglavlje 3.1. točka 180.se mijenja i glasi:

Poduzetničke zone - Zone gospodarskih djelatnosti - poslovnih - pretežito poslovnih (K) mogu sadržavati: manje proizvodne, skladišne, uslužne, ugostiteljske, trgovačke i veletrgovačke sadržaje, skladišta, urede, komunalno-servisne sadržaje, uređaje za proizvodnju toplinske i električne energije korištenjem energije sunca i sl.

Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Članak 12.

U članku 11. poglavlje 3.1. točka 182.se mijenja i glasi:

Najmanja dopuštena veličina građevne čestice poslovne namjene je 1000 m².

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice poslovne namjene Kig = 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice za gradnju uređaja za proizvodnju toplinske i električne energije korištenjem enregije sunca Kig = 0,9.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice poslovne namjene Kis = 1,5.

Članak 13.

U članku 11. poglavlje 3.1. točka 183.se mijenja i glasi:

Najveća dopuštena visina građevine unutar zona gospodarske namjene je V = 13,0 m. Izuzetno unutar zona Stančić II i Stančić III najveća dopuštena visina građevine iznosi V=20m. Najveći dopušteni broj etaža građevina je Po(Su)+P+2+Pt.

Dijelovi građevina mogu biti najviše dvostruko viši od najveće dopuštene visine građevine iz stavka 1. ovog članka. Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine iznosi 30% bruto izgrađene površine građevine.

Najveća visina nadozida potkrovlja je 1,20 m, a najveća visina sljemena krova od gornje kote stropne konstrukcije zadnje etaže je 4,20 m

Članak 14.

U članku 12. dodaje se točka 193.a. koja glasi:

Ugostiteljsko turističke građevine mogu se graditi unutar zone Ugostiteljsko-turistička namjena - T - turistički punkt pod slijedećim uvjetima:

Najmanja dopuštena veličina građevne čestice poslovne namjene je 1000 m².

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice poslovne namjene Kig = 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice poslovne namjene Kis = 0,8.

Najveća dopuštena visina građevine je V = 10,0 m.

Najveći dopušteni broj etaža građevina je E = 3 (prizemlje, kat i potkrovlje).

Potkrovlje je dio građevine ispod krovne konstrukcije.

Na površinama Ugostiteljsko turističke namjene mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su:

- nadstrešnice i trijemovi,

- prostori za manipulaciju,

- parkirališta,

- komunalne građevine i uređaji,

- prometne građevine i uređaji,

- površine i građevine za igru, šport i rekreaciju,

Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6 m.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba sukladno stambenim građevinama

Na krovište je moguće ugraditi kolektore sunčeve energije.

Najveća dopuštena visina ograde građevne čestice je 1,8 m.

Najmanje 20% površine građevne čestice na površinama poslovne namjene potrebno je urediti kao

parkovne ili zaštitne zelene površine travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog

zelenila.

Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila.

Članak 15.

U članku 13. točka 216. se mijenja i glasi:

Dopustivu izgradnju objekata izvan građevinskog područja, u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, moguće je dozvoliti na posjedu primjerene veličine za biljnu proizvodnju, a za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla. Pod pojmom “posjed” podrazumijeva se jedna ili više zemljišnih katastarskih čestica koje međusobno čine jednu prostornu cjelinu.

Članak 16.

U članku 13. točka 217. se mijenja i glasi:

Veličina posjeda na kojem je moguća izgradnja objekata izvan građevinskog područja u funkciji biljne proizvodnje, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, treba biti:

1. u nizinskim područjima (do 150 mnm):

- građevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju na posjedu minimalne veličine od 8 ha,

- građevine za uzgoj voća i (ili) povrća na posjedu minimalne veličine od 3 ha,

- građevine za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina na posjedu minimalne veličine od 1 ha,

- građevine za uzgoj sadnica za voće, vinovu lozu i ukrasno bilje na posjedu minimalne veličine od 1 ha.

2. u gorskim i brežuljkastim područjima (iznad 150 mnm):

- građevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju na posjedu minimalne veličine od 3ha,

- građevine za uzgoj voća i (ili) povrća na posjedu minimalne veličine od 1 ha,

- građevine za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina na posjedu minimalne veličine od 1 ha,

- građevine za uzgoj sadnica za voće, vinovu lozu i ukrasno bilje na posjedu minimalne veličine od 1 ha.

Članak 17.

U članku 13. točka 218. se mijenja i glasi:

Uvjet smještaja spremišta u vinogradima (klijeti), spremišta voća u voćnjacima, ostava za alat, oruđe, kultivatore i sl. na posjedima manjim od navedenih u prethodnom stavku je da se ista grade kao prizemnice s mogućnošću gradnje podruma i da njihova brutto površina prizemlja ne prelazi 60 m².

Uvjeti gradnje:

- udaljenost regulacijske linije prometnice od građevinske linije je min. 3,0 m,

- udaljenost građevine od granice susjedne građevne čestice je min. 1,0 m,

- minimalna širina čestice na kojoj je moguća gradnja pojedinačne gospodarske građevine je 6,0 m.

Članak 18.

U 13. točka 220. u tablici u stupcu „ Najmanje udaljenosti“, naziv podstupca 2 mijenja se i glasi: „od autoceste i državne ceste (m)“.

Članak 19.

U članku 13. točka 221. iza riječi: „te“ dodaje se riječ: „autocesta,“.

Članak 20.

U članku 17. točka 259. dodaje se stavak koji glasi:

Širine koridora se odnose na područja izvan građevinskih područja naselja i unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja izdvojene namjene te izvan područja zaštićenih dijelova prirode. Širine koridora mogu biti manje od propisanih unutar građevinskog područja naselja, gdje je to označeno u kartografskim prikazima.

Unutar koridora planiranih prometnica, do stupanja na snagu urbanističkih ili detaljnih planova uređenja ili do izdavanja odobrenja za zahvate u prostoru prema posebnim propisima (lokacijska ili građevinska dozvola) za građevine ili instalacije infrastrukturnih sustava nije moguća izgradnja građevina drugih namjena.

Članak 21.

U članku 18 točka 273. drugi stavak se mijenja i glasi:

Elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova i povezana oprema prema načinu postavljanja dijeli se na:

- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim stupovima,

- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvat).

U kartografskom prikazu 2.1. “Infrastrukturni sustavi: Energetika i telekomunikacije” određene su elektroničke komunikacijske zone za smještaj samostojećih antenskih stupova u promjeru od 1000 m do 3000 m unutar kojih je moguće locirati samostojeće antenske stupove.

Unutar elektroničke komunikacijske zone uvjetuje se gradnja jednog samostojećeg antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, odnosno prema tipskom projektu koji je potvrđen rješenjem nadležnog ministarstava.

Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju izgradnju jednog stupa koji ima takve karakteristike da može primiti sve zainteresirane operatore (visina i sl.) dozvoljava se izgradnja nekoliko nižih stupova koji na zadovoljavajući način mogu pokriti planirano područje signalom.

Na postojećim antenskim stupovima omogućit će se prihvat opreme drugih operatora ukoliko tehnički uvjeti i uvjeti radijskog planiranja to omogućavaju. U suprotnom, ukoliko na postojećem stupu/stupovima unutar planirane zone nije moguć prihvat drugih operatora, tada je unutar te zone moguća gradnja novog zamjenskog stupa za postojeće i nove operatore. Iznimno, ukoliko gradnja novog zamjenskog stupa za sve operatore nije moguća iz tehničkih, prostornih ili oblikovnih razloga, moguća je uz postojeći stup gradnja dodatnog stupa za ostale operatore.

Postojeći samostojeći antenski stupovi također su označeni u kartografskom prikazu 2.1. Ukoliko naznačeni stupovi nemaju odgovarajuće odobrenje, isto je potrebno ishoditi sukladno uvjetima ovog Plana. U suprotnom, ako je odobrenje nemoguće ishoditi jer lokacija ne zadovoljava uvjete iz ovog Plana, samostojeći antenski stup potrebno je ukloniti.

Visina stupa određuje se prema uvjetima na terenu, a u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenim posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole.

Za pristupni put samostojećem antenskom stupu radi gradnje stupa, postavljanja i održavanja opreme, moguće je koristiti postojeći šumski put, šumske prosjeke, staze i sl., odnosno ostale prometne površine koje se kao takve u naravi koriste. Moguće je koristiti i novi prikladni pristupni put koji vodi do prometne površine, odnosno one koja se kao takva u naravi koristi.

Detaljni položaj samostojećeg antenskog stupa unutar planirane elektroničke komunikacijske zone odredit će se lokacijskom dozvolom prema posebnim propisima, pravilima struke i odredbama ovog Plana. U postupku ishođenja lokacijske dozvole potrebno je pribaviti uvjete tijela nadležnih za zaštitu prirode, zaštitu kulturne baštine, okoliša i krajobraza, te tijela nadležnih za sigurnost, zaštitu i spašavanje, kao i drugih tijela određenih posebnim propisima, a stranka u tom postupku je i jedinica lokalne samouprave sukladno važećim propisima.

Samostojeći antenski stup ne smije se graditi unutar građevinskih područja naselja. Iznimno, ako se na zadovoljavajući način ne može pokriti planirano područje signalom, a što se dokazuje dokumentacijom za ishođenje odgovarajućeg odobrenja, moguće je locirati samostojeći antenski stup i unutar građevinskog područja naselja koja imaju više od 1500 stanovnika prema zadnjem službenom popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj.

Pri određivanju detaljnog položaja samostojećeg antenskog stupa izvan građevinskih područja naselja primjenjuju se sljedeći uvjeti:

- poštivati zatečene prirodne vrijednosti i ograničenja,

- poštivati karakteristične i vrijedne vizure, slike mjesta i ambijentalne vrijednosti.

Pri iznimnom određivanju detaljnog položaja samostojećeg antenskog stupa unutar građevinskih područja naselja, sukladno stavku 9. ovog članka, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

- samostojeći antenski stup ne graditi unutar područja pretežito stambene namjene, osim u slučajevima kada nije moguće odabrati drugu lokaciju radi konfiguracije naselja i tehničkih karakteristika mreža elektroničke komunikacije, a što se dokazuje posebnom dokumentacijom,

- samostojeći antenski stup ne graditi na prostorima namijenjenim za zdravstvene, socijalne, predškolske i školske sadržaje,

- ukoliko je neophodno graditi samostojeći antenski stup unutar građevinskog područja, prioritetno odabrati smještaj unutar područja gospodarske, komunalno-servisne, infrastrukturne i sl. namjene,

- poštivati zatečene prirodne vrijednosti i ograničenja,

- poštivati karakteristične i vrijedne vizure, slike mjesta i ambijentalne vrijednosti.

Pri određivanju detaljnog položaja samostojećeg antenskog stupa primjenjuju se sljedeće mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara i prirode koji se štite temeljem zakona i odredbi ovog Plana:

- izbjegavati smještaj na područjima zaštićenim temeljem Zakona o zaštiti prirode u kategoriji posebnog rezervata i ostalim kategorijama malih površina, a iznimno radi postizanja osnovne pokrivenosti samostojeći antenski stup može se locirati na način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije, prema uvjetima i uz suglasnost nadležnog ministarstva za zaštitu prirode,

- na prostoru velikih zaštićenih područja planirati minimalni broj stupova koji omogućuje pokrivenost,

- za građevine za smještaj povezane opreme koristiti boje prilagođene prostornim obilježjima okolnog prostora u područjima parkova prirode,

- ako je unutar planirane zone već izgrađen samostojeći antenski stup koji ne može prihvatiti druge operatore, novi se može graditi na udaljenosti koja minimalno utječe na krajobraz,

- za planirane samostojeće antenske stupove na području ekološke mreže, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na područje ekološke mreže, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu odnosno na ciljeve očuvanja tog područja ekološke mreže,

- na potencijalnim lokacijama unutar planiranih zona treba, u slučajevima kada je to određeno posebnim propisima iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara, provesti dodatna istraživanja vezana uz postojanje primjera graditeljske baštine, mogućih arheoloških lokaliteta i utjecaja na pejzažnu sliku i vizure šireg prostora.

Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojeće građevine u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole.

Članak 22.

U članku 20. dodaje se točka 278.a koja glasi:

Gradnja uređaja za proizvodnju toplinske i električne energije korištenjem energije sunca dozvoljena je na slijedeći način:

- unutar građevinskog područja naselja na krovovima prateći nagib krova ili na čestici kao pomoćna gospodarska građevina.

- unutar zona gospodarske namjene na krovovima prateći nagib krova i/ili kao slobodnostojeća građevina.

Gradnja uređaja za proizvodnju toplinske i električne energije korištenjem energije sunca unutar građevinskog područja naselja dopušta se pod uvjetom da se radi o proizvodnji samo za vlastite potrebe.

Članak 23.

U članku 21. iza točke 279. dodaje se točka 279.a. koja glasi:

Otpadne vode s područja obuhvata PPU-a moraju se odvoditi razdjelnim sustavom javne odvodnje, odnosno zasebnom kanalskom mrežom trebaju se sakupljati i odvoditi oborinske vode, a zasebnom otpadne vode, s ciljem pročišćavanja samo otpadnih voda u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, dok se oborinske vode trebaju ispuštati putem odgovarajućih građevina u prirodni prijemnik.

Pročišćavanje otpadnih voda s područja predmetnog PPU-a predviđeno je na tri uređaja za pročišćavanje: centralni uređaj Božjakovina s prijemnikom Nova Zelina, te uređaj sustava odvodnje „Prečec-Tedrovec" i uređaj sustava odvodnje „Hrebinec".

Sam način odvodnje i uvjeti ispuštanja otpadnih voda, kao i potencijalno onečišćenih oborinskih voda, propisuje se vodopravnim aktima u skladu s pozitivnim propisima, osim za odvodnju otpadnih voda iz stambenih građevina i si. u kojima se voda koristi isključivo za piće i sanitarne potrebe, za što vodopravni uvjeti nisu potrebni.

Prije ispuštanja tehnoloških otpadnih voda u razdjelni sustav javne odvodnje otpadnih voda potrebno je predvidjeti njihovu predobradu u odgovarajućim objektima, odnosno uređajima, s tim da kakvoća otpadnih voda mora biti u skladu s odredbama važećeg Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u sustav javne odvodnje. Ispuštanje otpadnih voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda potrebno je predvidjeti putem kontrolnog mjernog okna.

Na dijelovima područja obuhvata plana gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje, otpadne vode moraju se odvoditi u vodonepropusne sabirne jame, bez ispusta i preljeva, Što se dozvoljava kao privremeno rješenje do izgradnje sustava javne odvodnje, a nakon njegove izgradnje potrebno je priključiti se na isti, a sabirne jame isključiti iz funkcije. Odvoz sanitarnih otpadnih voda iz sabirnih jama potrebno je povjeriti ovlaštenom poduzeću za obavljanje ovih djelatnosti, a o učestalosti odvoza, kakvoći i količini otpadne vode potrebno je voditi evidenciju. Sadržaj sabirnih jama potrebno je odvoziti posebnim vozilima u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

U slučaju da se ispuštanje oborinskih voda planira u kanale ili prijemnike koji su u nadležnosti Hrvatskih voda detalje ispuštanja istih treba uskladiti sa Službom zaštite od štetnog djelovanja voda Vodnogospodarskog odjela za gornju Savu. Potrebno je utvrditi prihvatni kapacitet prijemnika, s obzirom na postojeće te planirane količine oborinskih voda. Potrebno je predvidjeti predobradu potencijalno onečišćenih oborinskih voda, prije upuštanja u prijemnik, kako bi kakvoća istih bila u skladu s važećim Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u površinske vode. Pri definiranju prijemnika, potrebno je vrednovati rezultate praćenja kakvoće potencijalnih prijemnika i posljedice na vodni režim, s obzirom na postojeće te planirane količine istih oborinskih voda.

Rješenje odvodnje oborinskih voda ne smije ugrožavati interese drugih pravnih i/ili fizičkih osoba.

Onečišćene oborinske vode (s manipulativnih površina, parkirališta kamiona i si.) trebaju se prethodno pročistiti u odgovarajućim objektima za obradu istih (separatom ulja s taložnicom) i upustiti putem internog sustava oborinske odvodnje u otvorene ili djelomično zacjevljene cestovne jarke, melioracijske kanale ili lokalne prijemnike, odnosno u sustav javne odvodnje oborinskih voda po njegovoj izgradnji.

Uvjetno čiste oborinske vode s pješačkih, prometnih i dr. površina mogu se upustiti putem slivnika s pjeskolovom u sustav interne odvodnje oborinskih voda i nastavno u otvorene ili djelomično zacjevljene cestovne jarke, melioracijske kanale ili lokalne prijemnike, a s krovnih površina izravno u iste ili po površini vlastitog terena u okviru građevinske čestice, na način da ne ugroze interese drugih pravnih i/ili fizičkih osoba, odnosno u sustav javne odvodnje oborinskih voda po njegovoj izgradnji.

Odvodnju oborinske vode iz gravitirajućeg područja koje se ispuštaju u otvorene ili djelomično zacjevljene cestovne jarke, melioracijske kanale i lokalne prijemnike, planirati na način da ne djeluju štetno djelovati na vodni okoliš, odnosno da ne narušavaju dobro stanje vode u prijemniku.

Dokumentacija za izgradnju ispusne građevine u melioracijske kanale ili lokalne prijemnike treba sadržavati detalje rješenja i tehnologiju izvođenja. Istu tehnologiju, u slučaju ispuštanja oborinskih voda u kanal ili prijemnik koji je u nadležnosti Hrvatskih voda, potrebno je usuglasiti sa Službom zaštite od štetnog djelovanja voda Vodnogospodarskog odjela za gornju Savu.

Za izvođenje ispusne građevine internog sustava odvodnje u slučajevima iz prethodne točke, investitor je dužan zatražiti vodni nadzor od strane Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za gornju Savu te iste obavijestiti o početku izvođenja radova 15 dana ranije.

U sustav interne odvodnje oborinskih voda ne smiju se upuštati otpadne vode, a u sustav interne odvodnje otpadnih voda ne smiju se upuštati oborinske vode.

Nije dozvoljena gradnja upojnih zdenaca za prihvat oborinskih i/ili otpadnih voda.

Cjelokupni sustav interne odvodnje otpadnih i oborinskih voda s pratećim građevinama odvodnje i obrade otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana mora zadovoljavati uvjete vodonepropusnosti.

Članak 24.

U članku 24. točka 289. se mijenja i glasi:

Zaštićena nepokretna kulturna dobra na području obuhvata Plana su:

Zaštićene građevine se ne smije rušiti ili na njima izvoditi bilo kakvi građevni zahvati bez posebnih uvjeta upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode. Građevine se mora održavati tako da se štite sva arhitektonska obilježja koja ih čine zaštićenim kulturno - povijesnim spomenicima.

Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine primjenjuju se na građevine i pripadajuće građevne čestice koje su prethodnim popisom utvrđene kao kulturna dobra zaštićena rješenjem.

Članak 25.

U članku 24. točka 290. se mijenja i glasi:

Preventivno zaštićena kulturna dobra na području obuhvata Plana su:

Klasa: 350-02/09-01/210

Ur.broj: 238/04-12-56

Dugo Selo, 19.12.2012.