SLUŽBENI GLASNIK - GODINA 17

SLUŽBENI GLASNIK

Godina XVII

18. lipnja 2010.

Broj 5

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
stambeno poslovne zone Božjakovina

Donosi se Urbanistički plan uređenja stambeno poslovne zone Božjakovina (u daljnjem tekstu: Plan) koji je izradio ARHEO d.o.o. za projektiranje i prostorno planiranje iz Zagreba.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod naslovom Urbanistički plan uređenja stambeno poslovne zone Božjakovina, koji se sastoji od:

1.	Uvjeti za razgraničavanje površina javnih i drugih namjena
2.	Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
3.	Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
4.	Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5.	Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
5.1.	Uvjeti gradnje prometne mreže
5.2.	Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže i pošte
5.3.	Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
6.	Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7.	Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
8.	Postupanje s otpadom
9.	Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš
10.	Mjere provedbe Plana
III	Završne odredbe

1.	KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2.	PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.1.	PROMET
2.2.	TELEKOMUNIKACIJE I ENERGETSKI SUSTAV
2.3.	VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
3.	UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA
4.1.	UVJETI GRADNJE
4.2.	NAČIN GRADNJE

Elaborat iz stavka 1. ovog članka sastavni je dio ove Odluke i ovjerava se pečatom Općinskog vijeća Općine Brckovljani i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Brckovljani.

Urbanistički plan uređenja stambeno poslovne zone Božjakovina izrađen je prema Odluci o izradi istog (Službeni glasnik Općine Brckovljani 02/09.) te u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Brckovljani (Službeni glasnik Općine Brckovljani 12/06 i 02/09).

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Urbanističkom planu uređenja su:

- zaštita vrijednih područja i krajolika, te zaštita vrijednih kulturnih dobara (ambijentalna cjelina),

- temeljna obilježja i ciljevi razvoja Općine Brckovljani (unutar zone obuhvata Plana)

- osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadržaje u skladu s potrebama gospodarskog razvoja.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom u grafičkom dijelu Urbanističkog plana uređenja stambeno poslovne zone Božjakovina, kartografski prikaz broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

1.	Stambena namjena	S
2.	Mješovita namjena - pretežno poslovna	M2
3.	Gospodarska namjena - poslovna	K1
4.	Zaštitne zelene površine	Z
5.	Infrastrukturne površine	IS

Građevine gospodarske djelatnosti mogu se smjestiti unutar površina gospodarske namjene - poslovna (K1) te unutar površina mješovite namjene - pretežito poslovne (M2).

Unutar gore navedenih namjena, na pojedinačnim građevnim česticama, mogu se graditi gospodarske građevine koje svojom veličinom, smještajem i osiguranjem osnovnih priključaka na komunalnu i prometnu infrastrukturu omogućuju normalno funkcioniranje gospodarskog sadržaja bez štetnog utjecaja na okoliš i normalnog funkcioniranja naselja bez da na bilo koji način smanjuju kvalitetu stanovanja.

Stambeno-poslovne građevine su građevine u kojima je manje od 50% ukupne korisne (neto) površine namijenjeno za stanovanje.

Na površinama gospodarske namjene - poslovna (K1) mogu se smjestiti manje proizvodne djelatnosti - obrtništvo, uslužne, trgovačke i veletrgovačke sadržaje, skladišta, urede, komunalno-servisne sadržaje i slično na posebnim građevnim česticama.

Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Na površinama gospodarske namjene - poslovne (K1) nije dopuštena gradnja i uređivanje:

- građevina gospodarske namjene za djelatnosti koje koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari.

Na površinama gospodarske namjene - poslovna (K1) dopušta se gradnja poslovnih građevina prema sljedećim uvjetima:

- najmanja dopuštena veličina građevne čestice poslovne namjene je 1000 m².

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice poslovne namjene Kig = 0,5.

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice poslovne namjene Kis = 1,5.

- dijelovi građevina mogu biti najviše dvostruko viši od najveće dopuštene visine građevine iz prethodnog stavka. Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine iznosi 10% bruto izgrađene površine građevine.

- najveća visina nadozida potkrovlja je 1,20 m, a najveća visina sljemena krova od gornje kote stropne konstrukcije zadnje etaže je 4,20 m.

Na površinama poslovne namjene mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su:

Osnovne građevine i ostale građevine grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela čestice.

Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 10 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine poslovne namjene prema prometnici i predstavlja granicu gradivog dijela čestice. Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6 m.

Građevine na površinama poslovne namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja. Dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti oblikovanju pročelja građevina i elemenata vizualnih komunikacija, kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika zone. Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima iz ovih Odredbi.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja. Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

Ograde građevnih čestica gospodarske namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se od betona, opeke, metala ili drva, ili kombinacije tih materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom. Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je 1,8 m, a najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je 2 m. Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Najmanje 20% površine građevne čestice na površinama poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila.

Parkirališne potrebe trebaju biti zadovoljene na čestici u skladu s Odredbama ovog Plana.

Na površinama mješovite namjene - pretežno poslovna (M2) mogu se smjestiti stambene, stambeno - poslovne i poslovne građevine namijenjene za tihe i čiste djelatnosti (kancelarije, uredi, trgovački, turističko ugostiteljski sadržaji, frizerski, krojački, postolarski, fotografski i slični uslužni sadržaji).

Građevine javne i društvene namjene mogu se smjestiti na pojedinačnim građevnim česticama unutar površina mješovite namjene - pretežito poslovne (M2), a mogu se smjestiti i u sklopu građevnih čestica gospodarske namjene - poslovna (K1).

Javne i društvene djelatnosti mogu se smjestiti i sklopu višestambene građevine (na površinama stambene namjene S) uz uvjet da njihovo funkcioniranje i sadržaj nisu u koliziji s osnovnom namjenom ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja te da se osiguraju minimalne površine potrebne za odvijanje određene javno društvene djelatnosti.

Veličina građevne čestice za školu iznosi 30,0 - 40,0 m² po učeniku. Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m² po djetetu. Ako se vrtić nalazi na čestici obiteljskog stanovanja, neizgrađena površina čestice mora biti min. 10,0 m² po djetetu.

Površina građevne čestice građevina društvenih djelatnosti utvrđuje se temeljem lokacijske dozvole za svaku pojedinačnu građevinu prema potrebama te građevine i obuhvaća zemljište pod građevinom i zemljište potrebno za redovitu upotrebu građevine.

- najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene iznosi 0,5.

- kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole mora se osigurati nesmetana insolacija učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj udaljenosti od postojećih građevina.

- unutar gabarita građevine osnovne namjene može se graditi jedan stan do veličine maksimalno 120 m2 za potrebe zaposlenika

- maksimalna etažna visina građevine javne i društvene namjene je Po(Su)+2+Pt

- na građevnim česticama javne i društvene namjene potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnika, sukladno detaljnoj namjeni građevine i posebnim propisima.

Planom je dozvoljena izgradnja i smještaj stambenih građevina unutar površina stambene namjene (S) te kao prateća namjena na površinama mješovite namjene - pretežno poslovna (M2).

Na jednoj građevnoj čestici se može graditi samo jedna glavna (stambena) građevina.

Pored glavne građevine na istoj čestici mogu se graditi pomoćne, gospodarske i manje poslovne građevine koje sa stambenom građevinom čine jednu funkcionalnu cjelinu uz uvjet da su kumulativno ispunjeni uvjeti u pogledu: max. koeficijent izgrađenosti (Kig), iskoristivost (Kis) građevne čestice.

Izgradnja građevina moguća je samo na uređenoj građevnoj čestici, što između ostalog podrazumijeva izvedbu pristupa građevne čestice na prometnu površinu, priključak na elektroopskrbnu mrežu, rješenje vodoopskrbe, odvodnju otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta.

Pod pojmom stambenih građevina ovim se Planom podrazumijevaju obiteljske i višestambene građevine u kojima je 50% ili više ukupne korisne (neto) površine namijenjeno za stanovanje. Uz stanovanje Planom se dozvoljava funkcioniranje srodnih sadržaja kao što su trgovački, uslužni, ugostiteljski, uredi, kao i sve vrste društvenih djelatnosti. Unutar obiteljske stambene građevine ne dozvoljavaju se ugostiteljski sadržaji.

Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska stambena građevina s najviše 2 stana, te građevine gospodarske i pomoćne namjene, sukladno ovim Odredbama.

Tip građevine	Min. površina građ. čestice m²	Max. koeficijent izgrađenosti
Samostojeća	540	0,30
Dvojna građevina	360	0,40
Građevina u nizu	180	0,40

Minimalna površina obiteljske stambene građevine mora biti tolika da zadovoljava osnovne uvjete suvremenog stanovanja, podrazumijevajući i sve higijensko-tehničke standarde.

Dvojne građevine jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice uz novoplaniranu susjednu građevinu, a druga strana horizontalnog gabarita mora biti udaljena od granice građevne čestice min. 3m.

Minimalna udaljenost glavnih građevina na dvije susjedne građevne čestice je 4,0 m.

Visina obiteljske stambene građevine kao glavne građevine ne može biti veća od podruma i/ili suterena i dvije (2) nadzemne etaže uz mogućnost gradnje potkrovlja (visina vijenca maks. 9,0 m).

Ispod stambene građevine kao glavne građevine mogu se graditi podrumi i/ili sutereni, a tavanski prostori se mogu uređivati u potkrovlju visine nadozida maks. 1,20 m.

Na građevnoj čestici višestambene građevine može se graditi jedna ili više višestambenih zgrada s maksimalnim brojem od dvanaest stanova.

Višestambena građevina mogu se povezati u jednu funkcionalnu cjelinu uz uvjet da svaki pojedini segment građevine iznad podruma i/ili suterena ne može imati više od dvanaest stanova.

Na građevnu česticu višestambene građevine mogu se izvesti i više pristupa s prometne površine.

Ovim Planom suteren se smatra podzemnom etažom slučajevima kada se koristi za smještaj vozila unutar objekta te servisnih i skladišnih prostora.

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Najveći gabarit potkrovlja određen je visinom nadozida. Maksimalna visina objekta kod ovakve gradnje iznosi V=13,50 m.

Potkrovlje se smatra i završna etaža građevine kada se izvodi kao ravni krov i krov malog nagiba te takva etaža može imati najviše do 75% površine karakteristične etaže.

Svaka pojedina građevna čestica mora imati osiguran kolni ili pješački pristup na javno prometnu površinu. Minimalna širina pristupnog puta je 3,0 m za obiteljske kuće, te 5,0 m za višestambene građevine.

Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje.

Udaljenost građevnog pravca od regulacijske linije iznosi min. 5,0 m ukoliko veća udaljenost nije uvjetovana drugim zakonima

Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te korišteni građevinski materijal, moraju biti usklađeni s okolnim objektima, načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja.

Građevine koje se izgrađuju na poluugrađeni način moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu, naročito u pogledu krovnih ploha.

Krovišta obiteljskih stambenih i stambeno-poslovnih građevina se moraju izvesti kosa, a nagib je definiran tehničkim normativima za određenu vrstu pokrova. Max. nagib krovišta je do 45°. Na stambenim i stambeno - poslovnim građevinama ne dozvoljava se izgradnja bačvastih i polukružnih krovnih ploha. Iznimno, s aspekta osvjetljenja i prozračenja okolnog prostora, na pomoćnim građevinama i dograđenim dijelovima stambenih građevina može se izvesti ravan krov.

Krovne kućice tlocrtno ne mogu biti veće od jedne polovine krovne površine na kojoj se nalaze. Visina krovne kućice je max. 1,0 m do vijenca kućice.

Otvori i balkoni paralelni s granicom građevne čestice prema dvorištu ili oni koji su položeni pod kutom manjim od 45° u odnosu na granicu građevne čestice prema dvorištu moraju od nje biti udaljeni minimalno 3,0 m.

Na granici građevnih čestica višestambenih zgrada ne dozvoljava se postavljanje ograda, a na granici građevnih čestica obiteljskih građevina dozvoljava se postavljanje ograda samo na dvorišnim stranama. Vanjski rub čestica koje se nalaze uz jugozapadnu granicu obuhvata Plana prema spomeniku parkovne arhitekture (park u Božjakovini) treba urediti kao visoku živicu.

Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina. Nije dozvoljeno postavljanje vanjskih jedinica klimatizacijskih uređaja na uličnom pročelju građevine.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama.

Manje infrastrukturne građevine (trafostanice i sl.) mogu se graditi u zonama drugih namjena, temeljem ovog Plana u skladu s tehnološkim potrebama i propisima, na način da ne narušavaju prostorne i ekološke vrijednosti okruženja.

Unutar obuhvata Plana osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim odredbama.

Planom su određene trase mreže komunalne infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi odgovarajući akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata komunalne infrastrukture planom utvrđene trase mogu se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih rješenja komunalne infrastrukturne mreže predviđenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno drugim odgovarajućim aktom za građenje može se odobriti gradnja infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu utvrđene ovim planom, ukoliko se time ne narušavaju planom utvrđeni uvjeti korištenja površina.

Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih građevina potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija.

Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i uređaji za:

Ovim Planom predviđa se gradnja i rekonstrukcija prometnica, kolno-pješačkih prometnica, pješačkih zona, putova i slično, tako da se osigura usklađen razvoj javnog pješačkog i biciklističkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

Osnovna ulična mreža sastoji se postojeće lokalne ceste L-31113 koja predstavlja jugoistočnu i jugozapadnu granicu obuhvata Plana te novoplaniranih privatnih i javnih prometnica u javnom korištenju. Prometnice treba privesti funkciji, a prioritet imaju prometnice koje će u kratkom razdoblju doprinijeti oživljavanju ovog dijela naselja.

Zaštitni pojas lokalne ceste L 31113 iznosi 15 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa. Prilikom izdavanja lokacijske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta za građenje, potrebno je zatražiti uvjete nadležnog tijela koje upravlja prometnicom.

Planirane prometnice dijele se na javne prometnice i na privatne prometnice u javnom korištenju.

Unutar obuhvata Plana utvrđeni su zaštitni koridori prometnica unutar naselja koje treba rezervirati i očuvati za izgradnju planirane Planom obuhvaćene cestovne mreže. Koridori prometnica prikazani su u grafičkim prikazima. Eventualno proširenje i korekcija koridora prometnica neće se smatrati izmjenom ovog Plana.

Promet u mirovanju obvezatno treba riješiti unutar čestice i to prema sljedećim kriterijima:

Namjena sadržaja	Jedinica	Broj parkirnih mjesta
Obiteljska stambena građevina	1 stan	2 PM
Višestambena građevina	1 stan	1,5 PM po stanu
Administrativni	75 m² btto površine	1
Trgovački	50 m² btto površine	1
Robna kuća	40 m² btto površine	1
Skladišta	1 zaposlen	0,2
Servisi, obrt	1 zaposlen	0,33
Ugostiteljstvo	1 mjesto	0,35
Športski tereni	20 sjedala	1
Škole, dječje ustanove	1 učionica, 1 grupa	1
Zdravstveni	30 m² btto površine	1

50% potrebnih parkirnih mjesta treba zadovoljiti unutar gabarita osnovne građevine.

Na parkiralištima treba osigurati potrebni broj mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju (najmanje 5% od broja parkirališnih mjesta). Ova parkirna mjesta moraju biti najmanje veličine 370x500 cm i vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, najbliža i najpristupačnija hendikepiranoj osobi.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da se omogući slobodno kretanje invalidnim osobama.

Pristup parkirnim površinama na građevnim česticama moguće je izvesti i direktnim ulaskom s javne prometne površine pod uvjetom da je granica parkirnog mjesta udaljena od kolne površine prometnice minimum 0,5 m (parkiranje okomito na prometnicu).

Biciklističke staze i trake mogu se graditi i uređivati odvojeno od ulica kao zasebna površina.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m.

Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake u pravilu ne može biti veći od 6%.

Linije javnog prijevoza autobusima mogu se osigurati na lokalnoj cestu, te po potrebi i na ostalim ulicama u skladu s potrebama i mogućnostima u prostoru.

Za izgrađenu telekomunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova planira se dogradnja odnosno rekonstrukcija te proširenje izgradnjom novih građevina, radi inplementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba radio frekvencijskog spektra.

Unutar područja obuhvata plana nalazi se UPS Božjakovina, a predviđa se lokacija za eventualni komutacijski čvor kabinetskog tipa, dimenzija 2x1x2 m, koji bi se pozicionirao na javnoj površini bez formiranja posebne čestice.

Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi odgovarajući akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, trase predviđene ovim Planom mogu korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu planom predviđenog cjelovitog rješenja.

Novu TK infrastrukturu za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, odrediti planiranjem baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama (zgrade, stupovi javne rasvjete i sl.), vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati radijskim sustavima smještenim na te antenske prihvate, uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora - koncesionara gdje god je to moguće. Nije moguća postava antenskih sustava na rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima. Instalacije koje nužno moraju biti postavljene na građevinu, treba izvesti na stražnjem, dvorišnom (manje izloženom) pročelju ili krovu, a nikako na uličnom pročelju.

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti ulaze u sustav planova Hrvatske pošte. Urbanistički plan uređenja ne definira točan položaj jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju javni standard naselja.

Osnovni uvjeti za izradu rasporeda pojaseva vodova komunalne infrastrukture polaze od njihovog međusobnog odnosa i rasporeda koji nastoji u cijelosti poštivati važeće propise te se u pogledu širine pojaseva potrebno pridržavati njihovih odrednica.

Planom su određene trase mreže komunalne infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih objekata komunalne infrastrukture planom utvrđene trase mogu se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih rješenja komunalne infrastrukturne mreže predviđenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno drugim ekvivalentnim aktom za građenje može se odobriti gradnja infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu utvrđene ovim planom, ukoliko se time ne narušavaju planom utvrđeni uvjeti korištenja površina.

Planom su osigurane površine za razvoj građevina, objekata, uređaja slijedećih sustava komunalne infrastrukture:

Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz ovog članka predviđena u koridorima javnih prometnih površina mora se izvoditi kao podzemna.

Komunalna infrastruktura može se izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.

Priključenje na pojedinu komunalnu instalaciju vrši se u skladu s uvjetima distributera iste.

Cijevi za vodoopskrbu su locirane u koridoru prometnica ili unutar zaštitnih zelenih površina (Z).

Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj od kote kanalizacije. Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi elementi građenja moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja vodovodom.

Nova lokalna vodovodna mreža zbog uvjeta protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od NO 110 mm.

Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi odgovarajući akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, trase predviđene ovim Planom mogu korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu u skladu s uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu planom predviđenog cjelovitog rješenja.

Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti unutar obuhvata Plana u koridor planiranih prometnica mora se izvesti mreža protupožarnih hidranata prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Ovim Planom planira se izgradnja sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda i to tako da se primjenjuje razdjelni sustav kanalizacije.

Omogućava se etapna izgradnja kanalizacijskog sustava s tim da je svaka etapa dio konačnog rješenja a ujedno i tehnološka cjelina u skladu s postojećim zakonom.

Otpadne vode prikupljaju se u sustav zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih i tlačnih cjevovoda usmjeravaju prema planiranom pročistaču smještenom unutar Gospodarske zone u Božjakovini. Predviđeni su zatvoreni kanali, uglavnom okruglog presjeka, koji duž trase imaju odgovarajuće šahte - okna s pokrovnom pločom na koju se ugrađuje poklopac, vidljiv na prometnoj površini, s istom kotom nivelete kao prometnica.

Kanali otpadnih i oborinskih voda polažu se na koti nižoj od kote cjevovoda vodoopskrbe. Brzine, odnosno padovi kanala, kao i svi drugi elementi građenja kanalizacije moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja kanalizacijskim sustavom.

Oborinske vode s parkirališta većih od 10 parkirnih mjesta, radnih i manipulativnih površina prije priključenja na sustav javne oborinske odvodnje moraju proći odgovarajući predtretman na separatorima ulja i masti.

Radi smanjenja opterećenja sustava javne oborinske odvodnje i time i manjih dimenzija iste, predvidjeti da se oblikovanjem čestica i izgradnjom osigura što manji koeficijent otjecanja sa građevne čestice uz mogućnost da se vlastite oborinske vode sa „čistih“ površina upuštaju u teren na samoj građevnoj čestici putem manjih upojnih bunara dimenzioniranih na način da se osigura sigurnost od plavljenja okolnog zemljišta i objekata. Isto je moguće učiniti i s oborinskim vodama s parkirnih površina na čestici po ugradnji vlastitih separatora ulja i masti adekvatnih dimenzija.

Pumpe za odvodnju viška vode iz podzemnih dijelova građevina moraju se radi sigurnosti smještati u nadzemnom dijelu građevine.

U otvorene kanale (potok Zelina) mogu se upuštati samo prethodno pročišćene vode. U postupcima ishođenja lokacijske dozvole izdati će se vodopravni uvjeti koji detaljnije određuju tehničke uvjete.

Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi odgovarajući akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, trase predviđene ovim Planom mogu korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu u skladu s uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu planom predviđenog cjelovitog rješenja.

Na svim lomovima trase kanalizacijskih vodova obavezno izvesti reviziona okna kao i kod svih mjesta priključenja.

Tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, te osnovnih građevina melioracijske odvodnje, provodi se prema programu uređenja vodotoka i drugih voda koji se donosi u okviru Plana upravljanja vodama.

Za sve vodotoke (bujice, odvodne kanale i dr.) na području Općine Brckovljani, a u svrhu tehničkog održavanja vodotoka i radova građenja vodnih građevina treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine 3.0 m od gornjeg ruba korita.

U inundacijskom pojasu zabranjeno je podizati zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. Zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina ili na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim. Također je zabranjeno odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu vodotoka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava: te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.

Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili čestice smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka i ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, niti za vrijeme izvođenja radova privremeno odlagati bilo kakav materijal u korito vodotoka.

Iznimno, na zahtjev zainteresirane osobe Hrvatske vode mogu odobriti odstupanje od odredaba definiranih u ovom članku pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina, odnosno pogoršanja postojećeg vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog dobra utvrđenim Zakonom o vodama.

Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala treba predvidjeti mostove ili propuste dovoljnih dimenzija za nesmetano propuštanje mjerodavnih velikih protoka. Potrebno je predvidjeti i rekonstrukciju postojećih propusta male propusne moći ili dotrajalog stanja. Na mjestima gdje prometnica prelazi preko reguliranog korita vodotoka (trapezno obloženo korito, betonska kineta i si.) konstrukciju i dimenzije osnovnih elemenata mosta ili propusta sa svim pripadnim instalacijama treba odrediti na način kojim se ne bi umanjio projektirani slobodni profil korita, kojim će se osigurati statička stabilnost postojeće betonske kinete, zidova ili obaloulvrde. odnosno neće poremetiti postojeći vodni režim. Os mosta ili propusta postaviti što okomitije na uzdužnu os korita. Širina mosta ili propusta treba biti dovoljna za prijelaz planiranih vozila. Konstrukcijsko se rješenje mosta ili propusta treba funkcionalno i estetski uklopiti u sadašnje i buduće urbanističko rješenje tog prostora.

Također treba predvidjeti oblaganje uljeva i izljeva novoprojektiranih ili rekonstruiranih ispusta u dužini min. 3,0 m, odnosno izraditi tehničko rješenje eventualnog upuštanja "čistih" oborinskih voda u korito vodotoka radi zaštite korila od erozije i nesmetanog protoka. Detalje upuštanja oborinskih voda investitor treba usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. Tijekom izvođenja radova potrebno je osigurati neometan protok kroz korito vodotoka.

Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjit, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno.

Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad korita, u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacija prolazi ispod korita, investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način daje uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0,50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.

Očuvanje i održavanje regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina kao i sprječavanje pogoršanja vodnog režima mora se vršiti u skladu sa važećim zakonima i propisima (Zakon o vodama).

Planom se utvrđuje obveza ishođenja vodopravnih uvjeta u postupku dobivanja lokacijske dozvole za sve objekte, odnosno za sve objekte uz čestice javnog vodnog dobra ili uz objekte obrane od poplava, a u skladu sa važećim zakonima i propisima (Zakon o vodama). Vodopravne uvjete izdaje nadležno tijelo (Hrvatske vode).

Potrebno je zaštititi okoliš od oborinskih voda s prometnica, a osobito izvorišta vode.

Na čitavom području obuhvata Plana kako je predviđeno programom razvoja elektroenergetske mreže planira se prebacivanje 10kV naponskog na 20kV i to isključivo kabliranjem. Sve postojeće i planirane trafostanice 10-20kV/04 izvodit će se prema potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu područja.

Lokacije trafostanica treba odabrati tako da imaju osiguran pristup vozilom radi izgradnje, održavanja i upravljanja. Pri tom se treba držati propisanih minimalnih udaljenosti od susjednih objekata. Trafostanice 10(20)/0,4 kV se u pravilu postavljaju u središte konzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima.

Trafostanice se mogu osim predviđenih, postavljati i na drugim lokacijama, u skladu s idejnim rješenjem i lokacijskom dozvolom ili drugim odgovarajućim aktom za građenje. Trafostanice se mogu postavljati i u zelenim zonama.

Navedeni objekti energetske infrastrukture (trafostanice 10(20)/0,4kV, priključni kabeli i dalekovodi 10(20)kV) mogu se graditi na zelenim, poljoprivrednim i drugim površinama različite namjene.

Trase podzemnih vodova 10(20) kV treba smjestiti uz rubove prometnica, u zelenom pojasu ili pločniku. Pri tom treba voditi računa o minimalnim udaljenostima kabela od ostalih elektroenergetskih i drugih komunalnih instalacija, što je određeno odgovarajućim tehničkim propisima.

Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi odgovarajući akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, trase predviđene ovim Planom mogu korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu u skladu s uvjetima distributera. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu planom predviđenog cjelovitog rješenja.

Jedan izlaz iz transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV treba osigurati za mrežu javne rasvjete.

Priključak i mjerenje javne rasvjete će biti u posebnom razvodnom ormaru smještenom u sklopu trafostanice.

Mjerenje potrošnje električne energije za pojedine korisnike, izvesti će se direktnim brojilima u okviru glavnog razvodnog ormara. Razvodni ormari i agregati kao rezervno napajanje se moraju smještati u nadzemnom dijelu građevine.

Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla suvremeni i štedljivi.

Paljenje rasvjete predviđa se automatski putem Luxomata, a režim rada odrediti će nadležno tijelo lokalne samouprave.

Za rasvjetu sekundarnih gradskih prometnica unutar ovog Plana predviđeni su stupovi visine 6 - 9 m.

Zaštita od napona dodira na instalaciji javne rasvjete rješava se sustavom nulovanja. Sve metalne dijelove instalacije, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, treba povezati sa zaštitnim vodičem, a nul vodič i zaštitni vodič trebaju se pouzdano povezati u transformatorsku stanicu.

U okviru mreže javne rasvjete treba osigurati zaštitu od atmosferskog pražnjenja kroz uzemljenje stupa na uzemljivač koji se polaže uz kabele u rovu od TS do objekata i stupova vanjske rasvjete.

Za potrebe opskrbe plinom potrebno je izgraditi magistralni pravac DS-Božjakovina srednjetlačnog plinovoda (4 bara) unutarnjeg promjera ø200.

Plinovodna mreža gradit će se u planiranim ulicama, upravilu u zelenom pojasu. Unutar obuhvata Plana predviđa se izgradnja srednje tlačnih polietilenskih plinovoda max. radnog tlaka 4 bar predtlaka.

Ulični plinovod izvoditi od atestiranih cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlji da prosječna dubina polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednjetlačne plinovode 0,8 - 1,5 m, za niskotlačne plinovode 0,8 - 1,3 m, a za pojedinačne priključke 0,6 -1,0 m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći dubinu 2 m.

Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi odgovarajući akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, trase predviđene ovim Planom mogu korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu u skladu s uvjetima nadležnog distributera. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu planom predviđenog cjelovitog rješenja.

U svezi izgradnje plinovoda, odnosno plinovodne mreže treba primijeniti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo), te njemačke propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).

Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica ("Sl.list" br. 10/90 i 52/90.), koji se primjenjuje temeljem članka 20. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti. Plinske kotlovnice se moraju smještati u nadzemnom dijelu građevine.

Urbanističkim planom uređenja određene su neizgrađene površine koje su kategorizirane kao zaštitne površine (Z) i zelene površine unutar cestovnih koridora čije uređenje i održavanje spada u obvezu poduzeća nadležnog za tu prometnicu.

Na površinama ove namjene može se postavljati dodatna pješačka prometna mreža i vodovi komunalne infrastrukture, paviljoni, biciklističke staze, parkirališta i sl.

Planom se predviđa uređenje zelenih površina u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja prostora i zaštite okoliša.

U zelene površine (Z) spadaju sve površine urbanog zelenila kao što su drvoredi, travnjaci, zelenila uz prometnice kao i zelene površine na građevnim česticama. Preporuča se sadnja autohtonog bilja.

Prilikom sadnje visoke vegetacije trebaju planirati tako da ne ometa vidljivost i preglednost u prometu.

Vanjski rub čestica koje se nalaze uz jugozapadnu granicu obuhvata Plana prema spomeniku parkovne arhitekture (park u Božjakovini) treba urediti kao visoku živicu.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Prema podacima iz PPUO Brckovljani na području obuhvata Plana nalaze se sljedeća nepokretna kulturna dobra:

Božjakovina, Castellum Bosiako - arheološki lokalitet, kulturno dobro predloženo za zaštitu

U neposrednoj blizini obuhvata Plana nalaze se perivoj Božjakovina - zaštićena prirodna vrijednost prema Zakonu o zaštiti prirode te dvorac Drašković, graditeljski sklop - preventivno zaštićeno kulturno dobro.

Konzervatorskom podlogom za područje Općine Brckovljani utvrđene su prostorne međe zaštite, te je provedeno zoniranje s odgovarajućim režimom zaštite. Čitavo područje obuhvata Plana nalazi se unutar zone Zone "B" - područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture.

Intervencije u ovim zonama podrazumijevaju zaštitu i očuvanje vrijednih građevina primjenom metoda sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije, kao i održavanje i uređivanje zelenih površina. Nove funkcije i sadržaji unutar ovih zona mogući su uz uvjet prilagođavanja karakteristikama sačuvane povijesne strukture i povijesne planske matrice. Pri ishođenju lokacijskih dozvola odnosno drugih odgovarajućih akata za građenje potrebno je pribaviti zakonom propisane suglasnosti nadležnog konzervatorskog tijela.

Odredbe za uspostavu za provođenje mjere zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz zakonskih propisa i standarda.

Ako se pri izvođenju građevinskih i nekih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili pojedinačni nalaz radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležnu ustanovu.

Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju odobrenja koje daje nadležno tijelo. Zaštitu arheoloških lokaliteta i spomenika treba provoditi u skladu s načelima arheološke struke i konzervatorske djelatnosti, sanacijom, konzervacijom i prezentacijom vidljivih ostataka građevina važnih za povijesni i kulturni identitet prostora.

Na području obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama važećeg Zakona o otpadu.

Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj građevnoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i zaštićeno mjesto.

Zbrinjavanje komunalnog otpada treba organizirati odvozom koji će se vršiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća nadležnog za tu djelatnost.

Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s Zakonom o otpadu, odvozom na određenu deponiju.

Obvezno je kompostiranje organskog otpada i poštivanje načela odvojenog prikupljanja otpada i ponovne uporabe.

Na području obuhvata Plana ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

- dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla, primjereno staništu, smanjenjem uporabe površina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem unošenja štetnih tvari

- izgradnju građevina, objekata, prometnica i sl. planirati na način da se nepovratno izgubi što manje tla.

U cilju poboljšanja kakvoće zraka određuju se i slijedeće mjere i aktivnosti na području obuhvata Plana:

- planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

- usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, kao optimalan i sigurniji za zaštitu okoliša;

- ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i taložnika;

- usvojen je odgovarajući kapacitet sustava odvodnje koji osigurava potrebnu zaštitu okoliša, ljudi i njihove imovine;

- zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama;

- povećati udio zelenih, vodopropusnih površina u cilju poboljšanja režima oborinske odvodnje područja.

Radi zaštite od buke potrebno se pridržavati važeće zakonske regulative prilikom izgradnje novih građevina.

Smanjenje buke postići će se upotrebom odgovarajućih materijala kod gradnje građevina, njihovim smještajem u prostoru te postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima buke, a prvenstveno prema jačim prometnicama.

- Sprečavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja građevina, koje mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave;

- Razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš;

- Razina buke uzrokovana bukom iznad dozvoljenog nivoa radom ugostiteljskih objekata, regulirati će se reguliranjem vremena rada ugostiteljskih objekata sukladno zakonskoj regulativi.

Vatrogasni pristupi su osigurani po svim planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice.

- Sve vatrogasne pristupe, te površine za rad vatrogasnog vozila treba izvesti u skladu s odredbama prema važećem Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe

- Planirane cjevovode za količine vode potrebne za gašenje požara treba izvesti u skladu s odredbama važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara

- Izgradnja građevina treba biti u skladu s zakonskom regulativom iz oblasti protupožarne zaštite.

- U svrhu sprječavanja širenja požara na susjednu građevinu, građevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m, ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskom zidu građevine i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine; ili mora biti odvojena od susjednih građevina protupožarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina ima kosi krov (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov građevine 0,5 m., ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m., ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Prostor obuhvata Plana prema seizmičkim kartama nalazi se u zoni VII° seizmičnosti (po MCS).

Izgradnja i saniranje građevina treba se provoditi u skladu s zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.

Provedba ovog plana treba obuhvatiti sve aktivnosti koje omogućavaju njegovu provedbu i implementaciju na način da se postignu uvjetovane kvalitete funkcionalne organizacije i oblikovanja prostora, te tražena razina zaštite okoliša.

Mjeru provedbe Plana predstavlja izrada projekata prometne i komunalne infrastrukture kako bi se utvrdili točni parametri njezine izgradnje vezano uz situacijski i visinski položaj u prostoru, te osigurao planom uvjetovani minimum komunalnog opremanja ovog područja.

Nije moguće stavljanje pojedine faze gradnje u upotrebu, ako nije osiguran pristup s uređene prometne površine, te priključak na vodoopskrbni sustav, elektroopskrbu i sustav za odvodnju oborinskih i otpadnih voda.

Troškove izgradnje prometne, komunalne i energetske infrastrukture u koridorima privatnih prometnica u javnom korištenju (vidljivo na kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET) snosi nosioc gradnje objekata vezanih na te prometnice. Prije priključenja objekata na prometnu, komunalnu i energetsku infrastrukturu navedena infrastruktura mora u cijelosti biti dovršena unutar planiranih koridora.

U obuhvatu Plana predviđeni su slijedeći načini gradnje - oblici korištenja prostora:

- Rekonstrukcija - promjena korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti dijelova naselja

Ove površine obuhvaćaju izgrađeni dio naselja. Na ovim se površinama mogu vršiti zahvati sanacije, rekonstrukcije, dogradnje, izgradnje zamjenskih, te izgradnje novih građevina u skladu s odredbama propisanim ovim Planom.

Ove površine obuhvaćaju neizgrađeni dio naselja. Na ovim se površinama mogu graditi nove građevine u skladu s odredbama propisanim ovim Planom.

Ova odluka stupa na snagu 8 dana od dana objave u Službenom glasniku Općine Brckovljani.


			ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA BRCKOVLJANI