ODLUKU
o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Brckovljani

II.   Grafički prilozi

Članak 3.

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Brckovljani izrađen je u skladu s Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja (Službeni glasnik Općine Brckovljani 01/08).

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.

Ukida se kartografski prikaz 4.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA DONJE DVORIŠĆE.

Članak 5.

U odredbama za provođenje, odnosno odluci o donošenju Prostornog plana uređenja općine Brckovljani (Službeni glasnik Općine Brckovljani 12/06) riječi: „lokacijska dozvola" zamjenjuju se riječima: "lokacijska dozvola odnosno drugi odgovarajući akt za građenje", u odgovarajućem rodu, broju i padežu.

U cijelom tekstu, riječ: „objekt" zamjenjuje se riječju: „građevina" u odgovarajućem rodu, broju i padežu.

U cijelom tekstu riječ: „krajolik" zamjenjuje se riječju: „krajobraz" u odgovarajućem rodu, broju i padežu.

U cijelom tekstu iza riječi „podrum" dodaju se riječi „ili suteren" u odgovarajućem rodu, broju i padežu.

Članak 6.

U članku 6. točka 8a se mijenja i glasi: Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:

- autocesta A3 - GP Bregana (granica Republike Slovenije - Zagreb - Slavonski Brod - GP Bajakovo - Republika Srbije)

- državna cesta D41 - čvor Kraljevački Novaki A4 - Dugo Selo - čvor Vrbovec 1 (D28)

U članku 6. točka 8b se mijenja i glasi:

„željezničke građevine s pripadajućim objektima i uređajima: 

- glavna magistralna pruga: M 201 Mađarska (Gyekenyes) - Državna granica - Botovo - Koprivnica - Dugo Selo

- magistralna pruga M 103 Dugo Selo - Novska."

Točka 8d se briše.

Članak 7.

U članku 7. točka 11.1.1. mijenja se i glasi:

Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) županijske ceste

- postojeće ceste 

- sadašnje županijske ceste i lokalne ceste koje se planiraju Županijskim planom da postanu u rangu županijskih

Članak 8.

U članku 8. točka 32. dodaju se stavci koji glase:

Minimalna širina građevne čestice određuje se na građevinskom pravcu.

„Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja moguća je gradnja bez prethodnog donošenja Urbanističkog plana uređenja ukoliko je čestica manja od 5000m2 i ima pristup na javno prometnu površinu koja je u skladu s odredbama ovog Plana.

Unutar građevinskog područja naselja za gradnju stambenih i stambeno-poslovnih građevina maksimalna građevinska bruto površina glavne građevine može iznositi do 400 m2, osim za područje obvezne izrade Urbanističkog plana uređenja Stambeno-poslovne zone Božjakovina, gdje je moguća gradnja većih građevina.

Iznimno udaljenost građevine od granice susjedne građevne čestice može biti manja od 3,0 m, ali ne manje od 1,0 m, ukoliko građevina nema otvore s te strane, ako su zadovoljeni protupožarni propisi, te je ishođena obostrana suglasnost susjeda."

Članak 9.

U članku 8. točka 33. riječi .."iznositi najmanje 6,0 m." mijenjaju se i glase .." iznositi najmanje 4,0 m."

Članak 10.

U članku 8. točka 37 se mijenja i glasi:

Minimalna udaljenost glavnih građevina na dvije susjedne građevne čestice je 4,0 m.

Članak 11.

U članku 8. točka 40. se briše.

Članak 12.

U članku 8. točka 41., 1. stavak se briše.

Članak 13.

U članku 8. točka 47. stavak 5 se mijenja i glasi:,

„Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi (K) i potkrovlje (Pk)."

Članak 14.

U članku 8. točka 48. se briše.

Članak 15.

U članku 8. točka 49. se mijenja i glasi:

,,U potkrovlju prozori mogu biti izvedeni na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori. U potkrovlju se može planirati samo prostor u jednoj razini."

Članak 16.

U članku 8. točka 93. se mijenja i glasi:

„Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde (regulacijska linija) od osi javne ceste određuje se:

- za državne ceste 9,0 m,

- za županijske ceste 8,0 m,

- za lokalne ceste 7,50 m;

Iznimno, navedene udaljenosti mogu biti manje na područjima zaštićenih dijelova prirode, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja i pojedinačnim interpolacijama, ovisno o reljefnim, pejzažnim i urbanim karakteristikama tih područja, kao i posebnim uvjetima nadležne uprave za upravljanje javnom cestom."

Članak 17.

U članku 8. točka 94. se mijenja i glasi:

„Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi nerazvrstane ceste ne može biti manja od 4,50 m."

Članak 18.

U članku 8. točka 95. se briše.

Članak 19.

U članku 8. točka 98. dodaje se stavak koji glasi:

Kod postojećih ulica udaljenost građevinske linije od osi prometnice ne može biti manja od 10,0 m osim u slučaju rekonstrukcije postojećeg objekta i interpolacije.

Članak 20.

U članku 8. točka 102. se briše.

Članak 21,

U članku 8. točka 118. se mijenja i glasi:

,,U zoni niske stambene izgradnje etažna visina stambeno-poslovne ili poslovne građevine kao glavne građevine ne može biti veća od podruma i/ili suterena i dvije (2) nadzemne etaže uz mogućnost gradnje potkrovlja (visina vijenca maks. 9,0 m),

Članak 22.

Stavak 119. mijenja se i glasi:

"Ispod stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine kao glavne građevine modu se graditi podrumi i/ili sutereni, a tavanski prostori se mogu uređivati u potkrovlju visine nadozida maks. 1,20 m."

Članak 23.

U članku 8. točka 120. se briše:

Članak 24.

U članku 8. točka 125. se mijenja i glasi:

Gospodarske pomoćne i male poslovne građevine kao pomoćne građevine mogu biti najveće visine do prizemlja (visina vijenca maks. 6,0 m) uz mogućnost gradnje podruma i/ili suterena i potkrovlja s visinom nadozida 1,20 m, s time da potkrovlje nad pomoćnom građevinom ili manjom poslovnom pomoćnom građevinom ne može biti stambene namjene."

Članak 25.

U članku 8. točka 127. mijenja se i glasi:

Pomoćne građevine moraju biti udaljene od granice građevne čestice najmanje 3,0 m. Iznimno udaljenost pomoćne građevine može biti i manja ali ne manja od 1,0 m uz obostranu suglasnost susjeda i zadovoljavanje protupožarnih propisa.

Udaljenost pomoćne građevine mora biti najmanje 4,0 m od glavne građevine na susjednoj čestici.

Članak 26.

U članku 9. točka 148 b) mijenja se zadnja crtica i glasi:

„- drvarnice, staje, pečenjare i ostale slične vrste poljoprivrednih građevina."

Članak 27.

U članku 9. točka 150 mijenja se prva rečenica i glasi: Građevine za rekreaciju i sadržaji koji koriste prirodne resurse su:

U članku 9. točka 150 dodaju se crtice koje glase:

- staze i šetnice

- sportsko ekonomski ribnjaci

- otvorene terase, sjenice, dječja igrališta, parkovi, te tereni namijenjeni za sport i rekreaciju

Članak 28.

U članku 9. točka 154. mijenja se i glasi: „Gradnja građevina i sadržaja poljoprivrednog, odnosno stočarskog gospodarstva izvan građevinskog područja moguća je prema propozicijama za građevine gospodarske djelatnosti."

Članak 29.

U članku 9. točka 157. na kraju stavka dodaju se riječi: ,,i potkrovlja"

Članak 30.

U članku 11. točka 175. mijenja se i glasi:

„Zone gospodarskih djelatnosti - proizvodnih - pretežito industrijskih (I-1) mogu sadržavati industrijske građevine, skladišta, servise i zanatsku proizvodnju.

Unutar zone gospodarske namjene (G) mogu se planirati svi sadržaji Gospodarskih djelatnosti proizvodnih -pretežito industrijskih (I-1) i pretežito poslovnih (K)."

Članak 31.

U članku 11. točka 180. mijenja se i glasi:

„Zone gospodarskih djelatnosti - poslovnih - pretežito poslovnih (K) mogu sadržavati proizvodne djelatnosti, industrijske djelatnosti, uslužne, trgovačke i veletrgovačka sadržaje, skladišta, urede, komunlano-servisne sadržaje i slično.

U osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti."

Članak 32.

U članku 11. točka 181. zadnja crtica mijenja se i glasi:

„- deponija otpada i uređaja za zbrinjavanje otpada, osim gradnje reciklažnog dvorišta unutar gospodarskih zona Stančić."

Članak 33.

U članku 11. točka 183. u prvoj rečenici iza riječi "..namjene.." dodaju se riječi ..."unutar zona gospodarske djelatnosti.."

U članku 11. točka 183. mijenja se rečenica „Najveći dopušteni broj etaža građevina je E=3 (prizemlje, dvije etaže i potkrovlje)" i glasi:

„Najveći dopušteni broj etaža građevina je Po(Su)+P+2+Pt."

U članku 11. točka 183. posljednja rečenica mijenja se i glasi:

„Najveća visina nadozida potkrovlja je 1,20 m, a najveća visina sljemena krova od gornje kote stropne konstrukcije zadnje etaže je 4,20 m."

Članak 34.

U članku 13. točka 218. dodaje se crtica koja glasi: - visina sljemena krova od gornje kote zadnje ploče je maximalno 3,5 m.

Članak 35.

U članku 13. točka 255. rečenica: „Podrum može biti izdignut iznad kote uređenog terena max. 1,2 m, a nadozid na potkrovlju max. visine do 1,5 m." se briše.

Članak 36.

U članku 17. točka 256. dodaje se nova rečenica koja glasi:

„Izuzetno, širina kolnika može biti manja u gusto izgrađenim naslijeđenim dijelovima naselja."

Članak 37.

U članku 17. točka 259. brišu se crtice 2 i 4, te se dodaje crtica koja glasi: „- uz trase željezničkih pruga treba predvidjeti zaštitne pojaseve u širinama prema propisima iz područja željezničkog prometa."

Članak 38.

U članku 17. točka 268. na kraju druge rečenice briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi:

"i mogu se produljiti za najviše 50 m ukoliko su u funkciji pristupa za manje od 20 postojećih građevina."

Članak 39.

U članku 17 dodaje se točka 269a. koja glasi:

„Potrebno je osigurati zaštitni pojas autoceste koji se mjeri od vanjskog ruba zemljišnog pojasa autoceste, a iznosi minimalno 40 m sa svake strane. Unutar zaštitnog pojasa nije dozvoljeno planiranje nikakvih objekata visokogradnje (poslovnih, stambenih i drugih građevina).

Ukoliko se zbog prostornih ograničenja ukaže potreba za izgradnjom objekta visokogradnje unutar zaštitnog pojasa autoceste, potrebno je idejno rješenje zahvata dostaviti u Hrvatske autoceste na razmatranje. Daljnja razrada projekta i provedba upravnog postupka moguća je isključivo uz pisanu suglasnost Hrvatskih autocesta za dostavljeno idejno rješenje.

Zabranjuje se postavljanje svih vizualnih efekata koji mogu ometati pažnju vozača na autocesti (reklamni panoi, rasvjeta i dr) unutar zaštitnog pojasa autoceste a koji je definiran Zakonom o javnim cestama.

Obveza Investitora budućih objekata unutar zone obuhvata Plana, a koji se nalaze u blizini trase autoceste, je planiranje i izgradnja zidova za zaštitu od buke, ukoliko se pokaže potreba za izvođenjem istih."

Članak 40.

U članku 18 točka 273. se mijenja i glasi:

„Za izgrađenu telekomunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova planira se dogradnja odnosno rekonstrukcija te proširenje izgradnjom novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba radio frekvencijskog spektra.

Novu TK infrastrukturu za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, odrediti planiranjem baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama unutar građevinskog područja naselja. Postava antenskih sustava na rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima visine do 65m moguća je izvan građevinskog područja naselja, na udaljenosti od minimalno 200m od građevinskog područja naselja i na izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene, vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati radijskim sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora - koncesionara gdje god je to moguće. Samostojeći antenski stupovi baznih postaja ne moraju biti ucrtani u kartografskim prikazima "

Članak 41.

U članku 20. dodaje se točka 277a. koja glasi :

„Na području gospodarske zone Božjakovina planirano je izmještanje planiranog dalekovoda 110 kV i postojećeg plinovoda DN 110 (Dugo Selo -Vrbovec - Bjelovar). Izmještanje navedene infrastrukture treba provoditi uz suglasnost nadležnih distributera."

Članak 42.

U članku 26. točka 313 se mijenja i glasi:

UVJETE I MJERE ZAŠTITE PRIRODE

U planiranju i uređenju prostora kao i u planiranju i korištenju prirodnih dobara treba osigurati očuvanje značajnih i karakterističnih obilježja krajobraza te bioloških, geoloških i kulturnih vrijednosti koje određuju njegov značaj i estetski doživljaj.

Zahvate u prirodu planirati na način da se izbjegnu ili na najmanju mjeru svedu oštećenja prirode, odnosno prirodnih vrijednosti.

Zbog velikog udjela poljoprivrednog i šumskog zemljišta u obuhvatu područja Općine Brckovljani, a u svrhu očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti predmetnog područja potrebno je na oranicama očuvati vrijedna i ugrožena rubna staništa (živice, pojedinačna stabla, skupine stabala, bare i livadne pojaseve). Prilikom planiranja i izvođenja okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u što većoj mjeri očuvati postojeća ili stvoriti nova staništa te isplanirati njihov raspored i veličinu na način da se osigura najveća vrijednost staništa za biološku i krajobraznu raznolikost.

Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode, a pošumljavanje nešumskih površina gdje je to opravdano obavijati na način da se ne ugrožavaju ugroženi nešumski i rijetki stanišni tipovi.

U vlažnim staništima posebice onim uz rijeku Lonju nije dopušteno pregrađivanje vodotokova, isušivanje, zatrpavanje izvora, bara i dr. , ako se time ugrožava opstanak prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti.

Zabranjeno je graditi građevine ili gospodarski koristiti prirodna dobra oko prirodnih izvora, uz obale prirodnih i doprirodnih vodotoka te vlažnih područja, ako to nije dopušteno posebnim propisom ili dokumentima Unutar planiranih građevinskih područja, potrebno je osigurati međusobnu povezanost istih stanišnih tipova, čuvati postojeće i umjetno stvarati zelene površine, drveće, skupine stabala, vode te druga staništa, dajući prednost autohtonim vrstama i staništima.

U planiranju i uređenju prostora voditi računa o prostorno oblikovnim kriterijima elemenata urbane opreme (tradicijskim/autohtonim materijalima i načinu gradnje i dr.), njihovoj kvaliteti i uklapanju u krajobraz.

Članak 43.

U članku 30. točka 351. dodaje se crtica koja i glasi:

„ - oborinske vode prije ispuštanja u recipijent tretirati preko separatora ulja i masti."

Članak 44.

U članku 38. točka 370. mijenja se i glasi:

„Spojni kanal Zelina-Lonja-Glogovnica-Česma (Z-L-G-Č) uvjetovan je izgrađen radi reguliranja visokih voda iz sliva Lonje i Zeline u dijelu Općine Brckovljani."

Članak 45.

U članku 43. točka 378. mijenja se i glasi:

„Granice urbanističkih planova uređenja označene su na grafičkim prikazima: "Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite" te "Granice građevinskih područja naselja".

Popis područja za koja je obvezna izrada urbanističkih i detaljnih planova uređenja:

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u Službenog glasnik Općine Brckovljani.

Klasa: 021-05/09-01/24

Ur.broj: 238/04-09-4

Brckovljani, 07.04.2009.