Obaveza donošenja "Izvješća o stanju u prostoru" propisana je u članku 47. Zakona o prostornom uređenju i gradnji". Istim člankom određeno je da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave razmatra četverogodišnje izvješće o stanju u prostoru.

"Izvješće" sadrži analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obaveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, te ocjenu stanja i prijedloge za unapređenje prostornog razvoja i planom aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje.

Na temelju navedenog Zakona izrađeno je ovo Izvješće o stanju u prostoru Općine Brckovljani.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 90/92.) formirana je Općina Brckovljani na istočnom dijelu bivše Općine Dugo Selo u Zagrebačkoj županiji.

Općina Brckovljani prostire se na području koje je omeđeno sa zapadne strane

prema gradu Dugom Selu riječicom Zelinom, sa istočne strane prema gradu

Vrbovcu rijekom Lonjom, sa sjeverne strane je grad Sveti Ivan Zelina dok je sa

južne strane područje općine Kloštar Ivanića, grada Ivanić Grada i općine

Rugvica do autoceste Zagreb - Slavonski Brod.

Kroz područje Općine Brckovljani prolaze dvije željezničke pruge,

Zagreb - Koprivnica i zagreb - Novska - Slavonski Brod.

Sjeverno od županijske ceste Z-3034 Zagreb - Bjelovar su brežuljci Sveti Jakob i Hrebinečko-Stakorovečki brijeg.

Južno od spomenute županijske ceste prostire se ravničarski predio prema jugu. Na opisanom području nalazi se 13 naselja: Božjakovina, Brckovljani, Gračec, Gornja Greda, Gornje Dvorišće, Hrebinec, Lupoglav, Kusanovec, Prečec, Prikraj, Stančić, Štakorovec i Tedrovec.

Po popisu stanovništva iz 1991. godine općina Brckovljani imala je 4.100 stanovnika, po popisu iz 2001. godine bilo je 6880 stanovnika, a sada ima oko 8500 stanovnika.

Navedeni podaci pokazuju daje u razdoblju od 1991 .-2008. godine došlo do više od dvostrukog povećanja stanovništva. Povećanje stanovništva, a time i naselja nije ravnomjerno na cijelom području općine Brckovljani. Kod nekih naselja došlo je do višestrukog povećanja stanovništva (Brckovljani, Prikraj, Gračec, Gornja Greda) dok je kod ostalih naselja to manje izraženo. Povećanje stanovništva je uzrokovao stalan mehanički priliv zbog povoljnog položaja općine, blizine Zagreba, te migracija uzrokovanih minulim ratom. Osim navedenog osnovna je karakteristika Općine prisustvo velikih površina poljoprivrednog zemljišta i šuma.

U Božjakovini je već uli. stoljeću postojalo poljoprivredno-gospodarsko dobro koje je bilo u vlasništvu viteškog reda Templara, grofova Zrinskih, Erdody, Draškovića i Tokay, a u najnovijoj povijesti poljoprivredno dobro je u vlasništvu države. Pored izrazitih prirodnih pejzažnih vrijednosti povijesna baština dala su općini Brckovljani i značajna spomenička obilježja što zajedno daje specifičan identitet općini.

Općina Brckovljani ima površinu 71,15 km2 ili 2,33% ukupne površine Županije. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta je 4231 ha, tj. oko 59% područja Općine, od toga je 1745 ha (41%) u državnom vlasništvu, a 2486 ha (59%) u privatnom vlasništvu.

Kao dio bivše općine Dugo Selo općina Brckovljani bila je u cijelosti pokrivena Prostornim planom općine Dugo Selo (Dugoselska kronika broj 10/90.). Ovaj je Prostorni plan izrađen i donijet na temelju Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora iz 1980. godine i bio je na snazi do 2006. godine. Pored navedenog vremenskog ograničenja važenja prostornog plana općine Dugo Selo sa stanovišta općine Brckovljani mogu se uvodno dati slijedeće konstatacije:

Primjena spomenutog općinskog Prostornog plana bila je povoljna, jer su planom utvrđena građevinska područja i vrlo detaljne odredbe za provođenje plana, te nije bilo većih problema u njegovu provođenju, to se, naravno odnosi na dominantan vid izgradnje obiteljskih kuća. Isti plan bio je svrhovit i zbog toga stoje čuvao čitav niz prometnih i drugih koridora infrastrukture, dok se ne preispitaju njihove trase i režimi korištenja. Bitan je bio nedostatak istog plana, sa stanovišta općine Brckovljani u tome, stoje ona u okviru plana tretirana kao periferni prostor centralnog naselja Dugog Sela. Time je općina Brckovljani bila lišena određenih elemenata prostorne organizacije koji su vezani za njen današnji status samostalne općine (hijerarhija i sadržajna opremljenost centra), a namjenom površina nisu osigurani prostori radnih i drugih sadržaja koji bi omogućili ekonomski prosperitet dovoljan za unapređenje kvalitete života u pogledu komunalnog i društvenog standarda.

Da bi osigurala preduvjete za bolji gospodarski razvitak općine, općina Brckovljani kupila je državno zemljište i pokrenula postupak donošenja "Izmjena i dopuna Prostornog plana (bivše) Općine Dugo Selo za područje dijela Općine Brckovljani".

Spomenuti dokument donijela je Županijska skupština Zagrebačke županije 12. svibnja 2003. godine (Glasnik Zagrebačke županije broj 09/03.). Ovim dokumentom prostornog uređenja općine Brckovljani omogućila je izgradnju zona gospodarske namjene K-1 Božjakovina na dijelu k.č.br. 1547 k.o. Brckovljani površine 18,84 ha i zone K-2 Prikraj na k.č.br. 1567 i 1568 k.o. Brckovljani ukupne površine 15,16 ha.

Vezano za ove zone u prosincu 2003. godine proveden je natječaj i ugovorena izrada detaljnog plana uređenja zone gospodarske namjene K-1 i K-2 (DPU). Detaljni plan uređenja zone gospodarske namjene K-1 Božjakovina donesen je 21. prosinca 2004. godine (Službeni glasnik općine Brckovljani broj 10/04.). Ovaj DPU odgovarao je investitorima koji su već kupili zemljište u obuhvatu istog DPU-a. Da bi prilagodili važeći DPU novim investitorima (Konzum iz Zagreba i lnox centar iz Sesveta) općina Brckovljani pristupila je izradi elaborata "Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja zone gospodarske namjene K-1 Božjakovina" koji je donesen 29. siječnja 2007. godine (Službeni glasnik općine Brckovljani broj 01/07.).

Da bi se udovoljilo zakonskoj obvezi i time stvorili preduvjeti za uravnotežen razvoj cijele općine Brckovljani u rujnu 2003. godine ugovorena je izrada novog Prostornog plana uređenja općine Brckovljani (PPU).

Spomenuti PPU donesen je 03. kolovoz 2006. godine (Službeni glasnik općine Brckovljani broj 12/06.). Obzirom na dinamičan razvoj Općine Brckovljani, te kako bi se udovoljilo odredbama novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07.) donesena je Odluka o pokretanju i provedbi postupka za "Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Brckovljani" (Službeni glasnik općine Brckovljani broj 01/07.) - sklopljen ugovor izrađivač "Arheo" d.o.o, od 01. travnja 2008. godine. Postupak za donošenje "Izmjena i dopuna PPU općine Brckovljani" je u tijeku, a donošenje se predviđa u prvom polugodištu 2009. godine. Kako bi udovoljili zakonskim propisima i odredbama važećeg PPU pokrenut je postupak i ugovorena izrada dokumenata Detaljnog plana uređenja groblja Brckovljani (sklopljen ugovor DPU-izrađivač "Arheo" d.o.o. 19. prosinca 2006. godine) i Detaljnog plana uređenja groblja Lupoglav (sklopljen ugovor DPU-izrađivač "Arheo" d.o.o. 19. prosinca 2006. godine). Postupak izrade i donošenja navedenih detaljnih prostornih planova (DPU) je u tijeku, a donošenje istih predviđa se u prvom polugodištu 2009. godine.

Kako bi prilagodili prostornu dokumentaciju potrebama novih investitora (Elka-kabeli iz Zagreba) ugovorena je izrada i pokrenut je postupak za donošenje Urbanističkog plana uređenja zone gospodarske namjene K 1-3 Božjakovina (UPU)- sklopljen ugovor UPU izrađivač "Arheo" d.o.o. 19. prosinca 2006. godine.

Donošenje navedenog UPU-a predviđa se u prvom polugodištu 2009. godine.

Prikaz važećih dokumenata prostornog uređenja i dokumenata prostornog uređenja kojih je izrada i donošenje u tijeku

Općina Brckovljani nalazi se na istočnoj strani prigradskog prstena grada Zagreba kojom prolaze nekoliko prometnih koridora: cestovni Zagreb-Bjelovar i željeznički Zagreb - Koprivnica i Zagreb - Slavonski Brod. Za razliku od povijesnog razvojnog impulsa poljoprivrede u zadnjih dvadesetak godina u Brckovljanima lociraju se proizvodno-uslužni sadržaji pa i industrija, te periferijsko stanovanje karakteristično za migracijsko područje metropole. Istovremeno to je i područje vikend izgradnje vezane za pejsažne i ekologijske vrijednosti prostora što bi moglo biti u koliziji sa planiranim industrijskim razvojem.

Koncentracija razvoja pretežno kvantitativnog rasta vezana je na potez naselja uz županijsku cestu Zagreb - Bjelovar (prije državnu) i županijske ceste Gračec - Štakorovec i Brckovljani - Lupoglav, dok u drugim naseljima broj stanovnika je na istoj razini ili pada.

U proteklom periodu, a naročito u zadnjih osam godina učinjeni su značajni pomaci u opremanju naselja komunalnom infrastrukturom. Sva naselja u općini opskrbljena su zemnim plinom, te pitkom vodom iz sistema vodoopskrbe vezane na vodoopskrbni sistem grada Zagreba, sva naselja imaju javnu rasvjetu, te asfaltirane kolničke zastore.

lako je izgrađena nova škola sa dvoranom u Božjakovini zbog mehaničkog priliva stanovništva, a sada i prirodnog prirasta stanovništva nedostaju kapaciteti za osnovno školstvo, dječji vrtić pa i srednja škola. Ciljevi su uspostaviti mrežu žarišta razvoja umjesto samo jednog poteza (centra), formirati gospodarske zone, formirati centar sa objektima društvene namjene, obrazovnog i sportskog sadržaja, te upravu, omogućiti razvoj turizma, tercijara i društvenih djelatnosti, dovršiti sistem odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, osigurati koridore za prometnu infrastrukturu, postići određenije definirane interese metropole prema ovom prostoru, usmjeriti izgradnju na racionalniji način umjesto nizanja uz ceste, odrediti i provoditi mjere sanacije i očuvanja kulturne baštine, te zaštitu okoliša.

Koncepcija plana bazirana na ovim ciljevima vodi računa o maksimalnom očuvanju poljoprivrednog zemljišta, uspostavi sistema (hijerarhije) naselja u fizionomijskom i sadržajnom smislu, zaštiti šuma, zaštiti i sanaciji ugroženih područja, razvoju infrastrukture i selektivnosti prema vanjskim inicijativama. Stoga su definirane zone prioritetnog razvoja, centralni se razvojni pravac poklapa s egzistentnom razvojnom zonom uz županijsku cestu Zagreb - Bjelovar. Sjeverni razvojni pravac obuhvaća brežuljkasti dio općine Brckovljani sjeverno od županijske ceste Zagreb -Bjelovar, dok je istočni i južni ravničarski poljoprivredni dio općine Brckovljani. Dok se u centralnom pravcu pored poljoprivrede planira i industrija (radne zone) u sjevernom se pravcu planira poljoprivreda, mala privreda, prigradski turizam, a u istočnom dijelu samo poljoprivreda i prateća prerada poljoprivrednih proizvoda. Mogući konflikt u prostoru spominju se u centralnom pravcu kroz razvoj industrije i poljoprivrede, te turizma (zauzimanje zemljišta i ekologijske i pejzažne vrijednosti prostora).

Za sve je pravce karakteristično ograničenje odvodnja i energetika. Zaštita se u svim prostorima odnosi na vodotoke, podzemnu vodu i tla, šume, spomeničke cjeline (seoska naselja) i pojedinačne etnološke spomenike kulture. Planom namjene površina određene su u općini Brckovljani zone naselja (građevinsko područje), šumske i poljoprivredne površine, zona gospodarske namjene u Božjakovini, Prikraju, Lupoglavu, Gornjem Dvorišću i Gračecu, zona za sportsko-rekreacijske namjene, te društvene i upravne namjene.

Od poljoprivredne proizvodnje i drugih privrednih djelatnosti navedeno je voćarstvo i vinogradarstvo, male mliječne farme, prerada voća i povrća, stočarske i peradarske farme.

Od ostalih djelatnosti plan predviđa razvoj uslužnih djelatnosti osobnih usluga bez posebno označenih lokacija. Treba spomenuti i razvoj ugostiteljstva vezano za vikend zone kao i obnovu kurija kroz ponudu specijaliziranog ugostiteljstva. Središnja naselja općine Brckovljani su Božjakovina i Brckovljani gdje su smješteni sadržaji osnovnog obrazovanja, sportski objekti, gospodarske zone, župna crkva u Brckovljanima, te objekti društvenih i upravnih funkcija. Na južnom dijelu općine je naselje Lupoglav gdje je planirana osmogodišnja osnovna škola sa dvoranom, postoji župna crkva, te proizvodno-uslužni sadržaji, kao i društveni dom.

CESTOVNI PROMET

Izgradnjom autoceste Zagreb - Lipovac i Zagreb - Sv. Helena - Vrbovec - Bjelovar u znatnoj mjeri je odterećena županijska cesta Ž-3034 Zagreb -Bjelovar (bivša državna cesta D-41) no znatnim naseljavanjem ponovo je povećan prigradski promet na istoj cesti sa cea 26000 vozila dnevno.

Zbog toga hitno je potrebno osigurati koridore i izgraditi ceste koje će rasteretiti prigradski promet na županijskoj cesti Ž-3034 (bivša D-41).

Jedan je koridor planiran za županijsku cestu sjeverno od Ž-3034 između brežuljaka Sveti Jakob i Hrebinečko - Stakorovečkog brijega.

Drugi koridor planira se u Izmjenama i dopunama PPU južno od Z-3034 uz sjevernu stranu željezničke pruge Zagreb - Koprivnica od granice sa gradom Dugim Selom do županijske ceste Z-3074 Brckovljani - Lupoglav - Kloštar Ivanić.

U narednom razdoblju treba poboljšati postojeću cestovnu infrastrukturu etapnim rekonstrukcijama poprečnog profila cesta izgradnjom pješačkih staza, biciklističkih staza, zaštitnim zelenilom, te poboljšanju prometnih tokova kvalitetnom signalizacijom.

Uz sve lokalne i županijske ceste kroz naselja planirana je izgradnja pješčanih staza (nogostupa).

Za nogostupe uz županijsku cestu Z-3074 u Prečecu i za dionicu Brckovljani - Gornja Greda - Lupoglav izrađeni su glavni projekti i u tijeku je ishođenje potvrde na projekt.

Za nogostupe uz županijsku cestu Ž-3034 (bivša D-41) Božjakovina - Brckovljani - Gračec, uz županijsku cestu Ž-3017 Gračec - Stančić -Štakorovec, uz lokalnu cestu L-31112 Prikraj - Kusanovec (kroz naselje Prikraj), uz lokalnu cestu L-31039 kroz naselje Hrebinec, uz lokalnu cestu L-31111 Božajkovina - Brckovljani, te uz županijsku cestu Z-3076 Brckovljani -Gračec u tijeku je izrada projektne dokumentacije, te se po izvedbi kanalizacije planira izgradnja nogostupa.

ŽELJEZNIČKI PROMET

Na željezničkoj pruzi Zagreb - Novska - Slavonski Brod na cestovnim prijelazima potrebno je hitno postaviti zvučno-svjetlosnu signalizaciju sa polubranicima. Na željezničkoj pruzi Zagreb - Koprivnica predstoji kompletna rekonstrukcija sa dogradnjom drugog kolosijeka (projekt je u fazi ishođenja lokacijske dozvole). Na toj pruzi cestovni prijelaz županijske ceste Z-3074 BrekovIjani - Lupoglav - Kloštar Ivanić kod stajališta Božjakovina treba riješiti denivelacijom, podvožnjakom ili nadvožnjakom, a stajalište za 100 m pomaknuti istočno od sadašnje lokacije. Na istoj pruzi na cestovnim prijelazima lokalnih cesta u Prikraju i Andrilovcu treba osigurati promet zvučno-svjetlosnim signalima sa polubranicima.

POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

Cijelo područje općine Brckovljani pokriveno je kvalitetnom telekomunikacijskom mrežom fiksnog telefona.

Sve značajniju ulogu ima pokretna komunikacija u odnosu na nepokretnu komunikaciju (fiksnu). U dokumentima prostornog uređenja treba predvidjeti odredbe koje će se moći prilagoditi dinamici razvoja mreže pokretnih komunikacija. Ovo se posebno odnosi na propisivanje odredbi i lokacija za smještaj antenskih stupova.

Potrebno je osigurati prostor za smještaj poštanskog ureda u Brckovljanima ili Božjakovini.

VODOOPSKRBA

Sva naselja u općini Brckovljani imaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu koja je vezana na voodopskrbni sistem grada Zagreba. Preostala je rekonstrukcija magistralnog vodovoda Brckovljani - Gornja Greda - Lupoglav tako da se gubici u mreži smanje na minimum.

ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

U tijeku je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda središnjih naselja u općini Brckovljani, a koji obuhvaća naselja Božjakovina, Brckovljani, Gornje Dvorišće, Gračec, Prikraj, Stančić i Štakorovec.

Izrađena je tehnička dokumentacija i ishođena građevna dozvola za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda za prije spomenuti sustav.

Za naselja Gornja Greda i Lupoglav projektiranje posebni sustav odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda, te je u tijeku ishođenje potvrde glavnog projekta.

Za naselja Prečec, Tedrovec, Hrebinec i Kusanovec izvesti će se manji sustavi odvodnje otpadnih voda sa posebnim uređajima za pročišćavanje.

OBRANA OD POPLAVA

Može se konstatirati daje obrana od poplava u većem dijelu riješena, pa je potrebno u narednom razdoblju održavati sve izvedene sustave i objekte zaštite od poplava.

U manjim naseljima Prečecu, Tedrovcu, Hrebincu i Kusanovcu projektirat će se i izgraditi odvojeni sustavi odvodnje otpadnih voda sa posebnim uređajima za pročišćavanje.

OPSKRBA PLINOM

U svim naseljima općine Brckovljani izgrađena je distributivna mreža zemnog plina. Opskrbna mreža plinom nije izgrađena u vikend području Hrebinečko-Stakorovečkog brijega zbog nerentabilnosti distribucije (mali broj potrošača).

U tijeku je rekonstrukcija plinovoda Brckovljani - Gornja Greda.

Zbog dotrajalosti potrebna je rekonstrukcija plinovoda Gračec - Stančić - Štakorovec.

OPSKRBA STRUJOM

Postojeće stanje elektroenergetske mreže ne zadovoljava. Sva naselja imaju električnu zračnu mrežu sa nedovoljnim brojem trafo objekata 10/0,4 KV. U tijeku je rekonstrukcija distributivne mreže. Sva naselja imaju javnu rasvjetu.

OBJEKTI OBRAZOVANJA I PREDŠKOLSKOG ODGOJA

Na području općine Brckovljani postoji nova osnovna škola sa sportskom školskom dvoranom u Božjakovini i područna osnovna škola u Lupoglavu. U tijeku je izrada projekta nove osnovne škole u Lupoglavu koja će imati i školsku sportsku dvoranu.

Nedostatak je i ustanova predškolskog odgoja i jaslica. Sada postoji dječji vrtić u Prikraju i isti se nadograđuje. U narednom razdoblju treba osigurati zemljište i izgraditi dovoljan broj ustanova za predškolski odgoj i jaslice.

OBJEKTI SPORTA I REKREACIJE

U svim naseljima izgrađena su igrališta za mali nogomet (rukomet). U Božjakovini kod osnovne škole planirana je zona za objekte sporta i rekreacije, veliko nogometno igralište sa pratećim objektima, sportska dvorana, bazen, boćalište itd.

OBJEKTI CENTRALNIH FUNKCIJA

U Božjakovini kod osnovne škole planirana je zona za objekte društvene namjene i uprave. U tijeku je izdavanje potvrde glavnog projekta za zgradu gdje će biti smješten Upravni odjel općine Brckovljani. U istom objektu predviđen je prostor za ured pošte.

GROBLJA

Na području općine Brckovljani postoje dva groblja, jedno u Brckovljanima gdje je sjedište župe Brckovljani i drugo u Lupoglavu gdje je sjedište župe Lupoglav. Za spomenuta groblja u tijeku je izrada i donošenje Detaljnog plana uređenja groblja (DPU groblja Brckovljani i DPU groblja Lupoglav). Navedenim prostornim dokumentima predviđena su proširenja groblja, gradnja novih mrtvačnica, te parkirališta.

ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

Primarni tip zdravstvene zaštite obavlja se u ambulanti Božjakovina, te u tri stomatološke ambulante. U Brckovljanima je uz zdravstvenu ambulantu i ljekarna. U Stančiću je ustanova socijalne skrbi Centar za smještaj i rehabilitaciju Stančić.

SPOMENICI KULTURE, VJERSKI OBJEKTI, KULTURNA BAŠTINA

Sakralne građevine

U Brckovljanima je župna crkva Svetog Brcka sa župnim uredom. U Lupoglavu je župna crkva Blaženog Augustina Kažotića sa župnim uredom (stari župni ured je u ruševnom stanju). Obje crkve su sakralne građevine regionalnog značaja.

Registrirane civilne građevine

Civilne građevine graditeljske baštine regionalnog značaja su:

- dvorac Drašković u Božjakovini

- dvorac (kurija) Blahimir Drašković u Božjakovini

- kurija Stančić u Stančiću Arheološki lokaliteti

- Srednjovjekovna utvrda Castellum Bosiako u Božjakovini od regionalnog je značaja

- Stari grad - srednji vijek u Gračecu od regionalnog je značaja

- kapela Sv. Nikole u Lupoglavu od regionalnog je značaja

Od prirodne baštine imamo spomenik parkovne arhitekture - park Božjakovina. Prema Konzervatorskoj podlozi u Prostornom planu uređenja općine Brckovljani nabrojena su nepokretna dobra nacionalnog i regionalnog značaja preventivno zaštićena i predložena za zaštitu ukupno 67 objekata i kulturnih dobara.

ODLAGANJE OTPADA

Zbrinjavanje komunalnog otpada obavlja se putem koncesionara, na području općine Brckovljani ne planira se odlagalište komunalnog otpada. Za odlaganje građevinskog otpada trebalo bi osigurati prostor.

OSTALI OBJEKTI I SADRŽAJI

Na području općine Brckovljani postoji sedam vatrogasnih domova i tri društvena doma, isti objekti zadovoljavaju sadašnje potrebe i funkciju.

Osim navedenog postoje dvije lovačke kuće (u Prikraju i Lupoglavu), te šumarska kuća u Prečecu.

Ovi objekti potrebni su za obavljanje aktivnosti raznih društava, udruga i građana u navedenim naseljima.

Prikaz planiranih prostornih planova, projekata i objekata

Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja: poljoprivredne, šumske te vodne površine, posebne namjene i ostale površine)

*Eksploatacijsko polje se ne zbraja u ukupnu površinu Općine jer se preklapa s ostalim namjenama

Građevinsko područje jedan je od glavnih vidova odgovarajuće uređivanje prostora. Određivanje njegovih granica zaustavlja stihijsku gradnju građevina i drugih sadržaja u prostoru.

Sprečavanje gradnje obiteljskih kuća i kuća za odmor po šumskom i poljoprivrednom zemljištu, osobito onom najvrednijem, ili zemljištu pod zaštitom, prioritetni je zadatak prostornog planiranja. U planerskom smislu građevinsko područje dijeli se na izrađeni i neizgrađeni dio.

Formiranje novih i proširivanje postojećih građevinskih područja temelji se na stručnim argumentima i pri tome treba iskazati površine izgrađenog i neizgrađenog dijela naselja, tj. onog prostora koje se predviđa za novu gradnju.

Kriteriji za određivanje granica građevinskog područja bili su:

* veličina izgrađenog prostora

* ostvarivanje optimalne gustoće izgradnje u naselju

* proširenja građevinskog područja planirana su na temelju razvojnih potreba i demografskih procesa, a u skladu s tradicionalnim načinom života stanovnika

* građevna područja formirana su za postojeće lokalne putove, rubno u odnosu na kvalitetna poljoprivredna zemljišta

* građevna područja ne šire se uz državne i županijske ceste, na šume i šumska zemljišta, te duž koridora državne i županijske infrastrukture

Dosadašnjim planom određena građevinska područja bila su neracionalna za korištenje. Dijelovi vlasničkih čestica koje se koriste kao poljoprivredno zemljište bili su obuhvaćeni u građevinska područja. Dubina zona je bila i do 200 m. Zbog korištenja u poljoprivredne svrhe nisu se aktivirala. Uz postojeće putove zemljište se koristi kao poljoprivredno zemljište. Ne može se koristiti kao građevinsko, jer je izvan granica građevinskog područja. Posljedica toga je neadekvatna organizacija građevinskog područja koja se očituje u nemogućnosti širenja naselja i ograničavanju razvoja kako stambenih tako i središnjih i radnih funkcija koje se odvijaju unutar građevinskog područja. Određivanjem novih granica građevinskih područja i njihovim usklađivanjem sa stvarnim potrebama, a smanjenjem postojećih građevnih područja na dijelovima gdje nije realno očekivati gradnju, omogućit će optimalan razvoj naselja i potrebnih ostalih funkcija.