REPUBLIKA HRVATSKA
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
OPĆINA BRCKOVLJANI

IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRCKOVLJANI

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. 90/92.) formirana je Općina Brckovljani na istočnom dijelu bivše Općine Dugo Selo u Zagrebačkoj županiji.

Općina Brckovljani prostire se na području koje je omeđeno sa zapadne strane prema gradu Dugom Selu riječicom Zelinom, sa istočne strane prema gradu Vrbovcu rijekom Lonjom, sa sjeverne strane je grad Sveti Ivan Zelina dok je sa južne strane područje grada Ivanić Grada do autoceste Zagreb - Slavonski Brod.

Kroz područje Općine Brckovljani prolaze dvije željezničke pruge, Zagreb - Koprivnica i Zagreb - Novska - Slavonski Brod. Sjeverno od državne ceste Zagreb - Bjelovar su brežuljci Sveti Jakob i Hrebinečko - Štakorovečki brijeg.

Južno od spomenute državne ceste prostire se ravničarski predio.

Na opisanom području nalazi se 13 naselja: Brckovljani, Božjakovina, Gračec, Gornja Greda, Hrebinec, Lupoglav, Kusanovec, Prečec, Prikraj, Tedrovec, Štakorovec, Stančić i Gornje-Dvorišće u kojima živi 6.600 stanovnika.

Zbog povoljnog položaja i blizine grada Zagreba stalan je mehanički priliv stanovništva.

Osim navedenog osnovna je karakteristika Općine prisustvo velikih površina poljoprivrednog zemljišta. U Božjakovini je već od 11. stoljeća postojalo poljoprivredno gospodarsko dobro koje je bilo u vlasništvu viteškog reda Templara, velikaških obitelji Zrinskih, Erdody-ja, Draškovića i Tahy-ja, a u najnovijoj povijesti poljoprivredno dobro uglavnom u vlasništvu države. Pored izrazitih prirodnih pejsažnih vrijednosti povijesna baština dala je Općini Brckovljani i značajna spomenička obilježja što zajedno daje specifičan identitet općini.

I. POKRIVENOST PODRUČJA OPĆINE BRCKOVLJANI PROSTORNIM PLANOVIMA

Kao dio bivše općine Dugo Selo općina Brckovljani je u cijelosti pokrivena Prostornim planom općine Dugo Selo (Dugoselska kronika 10/90.). Ovaj je plan izrađen i donijet na temelju Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora iz 1980. godine, koji je prestao važiti donošenjem novog Zakona o prostornom uređenju (N.N. 30/94). Novi Zakon obvezuje općinu da do godine 1999. donese novi prostorni plan uređenja općine.

Pored navedenog vremenskog ograničenja važenja prostornog plana općine Dugo Selo, sa stanovišta općine Brckovjani mogu se uvodno dati i sljedeće konstatacije:

Primjena općinskog prostornog plana povoljna je, jer su planom utvrđena građevinska područja i vrlo detaljne odredbe za provođenje plana, te nema većih problema u provođenju plana. To se, naravno, odnosi na dominantni vid izgradnje obiteljskih kuća. Isti plan svrhovit je i zbog toga što čuva čitav niz prometnih i drugih koridora infrastrukture, dok se ne preispitaju njihove trase i režimi korištenja.

Bitan je nedostatak istog plana, sa stanovišta općine Brckovljani u tome što je ona u okviru plana tretirana kao periferni prostor centralnog naselja - Dugo Selo. Time je općina Brckovljani bila lišena određenih elemenata prostorne organizacije koji su vezani za njen današnji status samostalne općine (hijerarhija i sadržaj opremljenosti centara), a namjenom površina nisu osigurani prostori radnih i drugih sadržaja koji bi omogućili ekonomski prosperitet dovoljan za unapređenje kvalitete života u pogledu komunalnog i društvenog standarda.

Osim prostornog plana općine Dugo Selo za područje općine Brckovljani ne postoji niti jedan drugi prostorni plan. Već i ta činjenica govori o svojevrsnom razvojnom zaostajanju u odnosu na centralno naselje u bivšoj općini Dugo Selo. Od drugih dokumenata za dio područja općine Brckovljani izrađena je studija "Idejno rješenje odvodnje otpadnih voda naselja Brckovljani" koji je izradilo Javno vodoprivredno poduzeće Zagreb.

2. KONCEPTUALNA OBILJEŽJA PROSTORNOG RAZVITKA NA
TEMELJU PROSTORNOG PLANA OPĆINE DUGO SELO

Konstatacije o stanju koje se iznose u planu i danas u potpunosti odgovaraju situaciji. To je bila istočna prigradska općina u prstenu oko Zagreba, kojom prolazi nekoliko magistralnih prometih koridora: cestovni Zagreb - Bjelovar, željeznički Zagreb - Koprivnica, i Zagreb Slavonski Brod. Za razliku od povijesnog razvojnog impulsa poljoprivrede, u zadnjih tridesetak godina u Dugom Selu lociraju se industrije, a i periferijsko stanovanje karakteistično za migracijsko područje metropole. Istovremeno je to i područje vikend izgradnje vezane na pejsažne i ekologijske vrijednosti prostora, što je donekle u koliziji s planiranim industrijskim razvojem.

Koncentracija razvoja (pretežno kvantitativnog rasta vezana je na potez naselja uz magistralnu cestu za Bjelovar  (Kopčevec - Dugo Selo - Kozinšćak- Božjakovina - Brckovljani - Stančić) dok u drugim naseljima pada broj stanovnika, kao i u nekad važnom središtu Lupoglav u sadašnjoj općini Brckovljani. Kako za razvoj nisu korištene prednosti povoljnog prometnog položaja (posebno dva kraka željeznice), tako niti poljoprivredna proizvodnja nije davala rezultate razmjerne ulaganjima u komasacije i melioracije (Črnec polje, Božjakovina).

Sve to uzrokom je zaostajanja komunalnog i društvenog standarda za potrebama rastućeg broja stanovnika. Nedostaje riješena vodoopskrba, odvodnja, deponiranje otpada. Izgrađeni veliki sistemi koji prolaze područjem u funkciji su međuregionalnog povezivanja, a ne opskrbe ove općine. U društvenom standardu nedostaje srednja škola, kulturne i socijalne ustanove i slično. U pogledu zaštite okoline posebno su ugroženi vodotoci i tla nedostatkom regularne odvodnje, brežuljkasti tereni erozijom od bujica i klizišta, a sva tla divljim deponiranjem otpada.

Potencijal razvoja plana vidi se upravo u prometnom položaju, što u istom smislu vrijedi i za prostor današnje općine Brckovljani, te u razvoju poljoprivrede, što je posebno izraženo baš u Brckovljanima, te u prerađivačkoj industriji vezanoj na poljoprivredu, posebno sortiranje i ambalažiranje, a nikako ne kroz proizvodnju koja koristi veće količine vode.

Ciljevi su: uspostaviti mrežu žarišta razvoja umjesto samo jednog poteza (centra); zamijeniti industrijski razvoj pretežno razvojem poljoprivrede, turizma, tercijara i društvenih djelatnosti; preći pragove infrastrukture i barijere prometa, postići određenije-definirane interese metropole prema ovom prostoru; odrediti mjere sanacije i zaštitu (uz posebnu napomenu da nema utvrđenog stanja zagađenja niti mjerenja); usmjeravati izgradnju na racionalniji način umjesto nizanje uz ceste.

Koncepcija plana bazirana na ovim ciljevima vodi računa o maksimalnom očuvanju poljoprivrednog zemljišta, uspostavi sistema (hijerarhije) naselja u fizionimijskom i sadržajnom smislu, zaštite šuma, zaštiti i sanaciji ugroženih područja, razvoju infrastrukture i selektivnosti prema vanjskim inicijativama. Stoga su definirane zone prioritetnog razvoja od kojih su za današnju općinu Brckovljani relevantni: dio centralnog te cijeli sjeverni i istočni razvojni pravac, dok se ostali razvojni pravci odnose na nove općine Rugvicu i Dugo Selo. Centralni se razvojni pravac poklapa s egzistentnom razvojnom zonom uz magistralnu prometnicu Sesvete - Dugo Selo - Brckovljani, te se dijelom odnosi na današnju općinu Brckovljani. Sjeverni razvojni pravac obuhvaća brežuljkasti dio općine Brckovljani sjeverno od magistralne ceste, a istočni pravac južni, ravničarski, poljoprivredni dio općine Brckovljani. Dok se u centralnom pravcu pored poljoprivrede planira i industrija (radna zona), u sjevernom se pravcu planira poljoprivreda mala privreda i prigradski turizam, a u istočnom samo poljoprivreda. Mogući konflikti u prostoru spominju se u centralnom pravcu kroz razvoj industrije i poljoprivrede te turizma (zauzimanje zemljišta i ekologijske i pejsažne vrijednosti prostora). Za sve je pravce karakteristično ograničenje: nedotatak vodoopskrbe; odvodnje, energetike. Zaštita se u svim prostorima odnosi na vodotoke, podzemnu vodu i tla, šume, spomeničke cjeline (seoska naselja) i pojedinačne etnološke spomenike kulture.

Planom namjene površina određene su u općini Brckovljani zone naselja (građevinska područja), šumske i poljoprivredne površine i jedino manja industrijsko-skladišta zona uz Božjakovinu i Prikraj, te koridori prometa. Na istom grafičkom prikazu simbolima su označene načelne lokacije pratećih radnih pogona poljoprivrede, čija je realizacija zamišljena izvan građevinskih područja:

- sabirno-preradbena zona za poljoprivredne sirovine i skladišno-konfekcijska djelatnost (međufazna i prateća proizvodnja) PREČEC I PRIKRAJ

- ekonomska dvorišta (servisiranje agroopreme te poljoprivredne avijacije - uz poletno-sletne staze Prečec, Štakorovec) BOŽJAKOVINA, PREČEC, LUPOGLAV, ŠTAKOROVEC

Od vrsta poljoprivredne proizvodnje i drugih privrednih djelatnosti navedeno je voćarstvo i vinogradarstvo u Brckovljanima, agrikultura u Prečecu i kupusare u Štakorovcu, Stančiću i Hrebincu, proizvodnja jaja u Božjakovini (nesilice), te male mliječna farme, prerada voća i povrća, stočarske peradarske farme kroz individualne pogone prema granici sa Zelinom. Od ostalih djelatnosti plan predviđa razvoj uslužnih djelatnosti sličnih usluga, spominjući odlaganje i preradu krutog otpada bez posebno označene lokacije. Također se spominje razvoj ugostiteljstva vezano za vikend zone u centralnoj i sjevernoj zoni razvoja (Božjakovina, Brckovljani, Stančić), te sugerira specijaliziranu vinoteku u vinskom podrumu Božjakovina i aktiviranje mreže kurija kroz ponudu specijaliziranog ugostiteljstva. Sustav naselja predviđen planom uspostavlja hijerarhiju centara, te pored općinskog središta, odnosno središta mikroregije Dugo Selo, uspostavlja hijerarhiju sekundarilih središta:

lokalni centri - Brckovljani - Božjakovina- Gračec (razvoj oslonjen na poljoprivredu i prigradski turizam)

Lupoglav - Prečec (poljoprivredni centar)

pomoćno središnje naselje - Stančić - Štakorovec

Ove kategorije centara trebaju zadovoljavati temeljne središnje funkcije za svakodnevni život. Kategorija centra uvjetuje i opremu društvenom infrastrukturom, te se u lokalnom centru planira osnovna škola i dječja ustanova, ambulanta, društveni dom (postoje objekti), sportski sadržaji i mogućnost eventualne uspostave poljoprivredne stručne škole u Božjakovini.

Promet

Danas, a naročito u vrijeme zatvaranja autoceste, prometnica Dugo Selo-Brckovljani-Vrbovec čini cestovnu magistralu vežući sjever i istok Hrvatske.

Veoma je važno da se što prije izgradi trasa Bjelovarske auto ceste do Vrbovca sjeverno od općinske granice te također izlaz na autocestu u Rugvici. Time bi se veliki dio tranzitnog prometa prebacio na tu premetnicu čime bi se i prostor općine kvalitetnije vezao na osnovnu mrežu autoceste u ovom dijelu zemlje.

U narednom razdoblju, osnove politke cestovnog prometa treba usmjeriti poboljšanju postojećih trasa cesta: etapnim rekonstrukcijama poprečnog profila ceste, površinama namjenjenim pješacima biciklistima i zaštitnom zelinilu te poboljšanju prometnih tokova i signalizacije na raskrižjima.

Željeznički promet

Današnja mreža pruga i postaja u cijelosti zadovoljava. U narednom razdoblju potrebno je produžiti gradske linije koje danas završavaju u Dugom Selu.

Prioritetno je takoder iseliti "stanare" iz postojeće postajne zgrade koja treba služiti putnicima željeznice. Na nekim cestovnim prijelazima pruge ne postoje uređaji za dojavu niti brklje pa bi ih trebalo u inetresu sigurnosti što prije instalirati.

PTT prometna mreža

U Brckovljanima treba otvoriti ured pošte koji je prije postojao. Cijelo područje Općine Brckovljani pokriveno je kvalitetnom telekomunikacijskom mrežom .

Vodoopskrba

Karakteristika sadašnjeg stanja vodoopskrbe je da je više od polovice stanovništva opskrbljeno vodom iz javnog vodovoda, a preostali dio iz vlastitih izvora.

Mreža u cijelosti ne postoji u perifernim naseljima HREBINEC, KUSANOVEC, PREČEC i TEDROVEC. Neophodno je, u narednom razdoblju navedena naselja opskrbiti vodovodnom mrežom i dovoljnim količinama pitke vode.

Obrana od poplava

Može se konstatirati da je obrana od poplave u većem dijelu riješena pa je potrebno u narednom razdoblju održavati sve izvedene sustave zaštite od poplave.

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

U općini nije riješen sustav odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i time je stvorena loša sanitarna situacija u životu stanovnika općine. Zagađuje se cijeli okoliš mjesta i okolnih naselja. Neophodno je učiniti reviziju cjelovite studije odvodnje područja općine naročito sa stanovišta rasporeda lokacija uređaja za pročišćavanje. Posebnu pažnju treba posvetiti odvodnji ruralnog područja sela i zaselaka i proizvodnih objekata poljoprivrede u Božjakovini.

Opskrba strujom

Postojeće stanje razvoja elektroenergetske mreže ne zadovoljava. Sva izgrađena naselja imaju električnu zračnu mrežu sa nedovoljnim brojem trafostanica 10/0,4 KV. Preko nje prolazi i magistralni vod za TS VRBOVEC.

Opskrba plinom

Veći dio općine ima priključak na plinsku mrežu zemnog plina. Postoje neka naselja koja bi trebalo plinificirati, a to su: HREBINEC, KUSANOVEC, PREČEC i TEDROVEC.

Otpad

Plan je utvrdio načelnu lokaciju deponije komunalnog otpada za cijelu bivšu općinu Dugo Selo - južno od Dugog Sela (simbolom naznačeno u planu namjene površina). Takvo načelno rješavanje problema otpada, uz deklarativne postavke plana o zaštiti tla i okoliša rezultiraju divljim deponiranjem na brojnim lokacijama i u općini Brckovljani, ugrožavajući faktično okoliš.

U pogledu zaštite okoliša konstatira se da nije bilo moguće izvršiti valorizaciju prostora temeljenu na praćenju i trajnom istraživanju stanja okoliša. Posebno se ističu sljedeći aspekti zaštite okoliša:

a) zaštita voda - degradiranih zbog nedostatka regulirane odvodnje i prečistača, neuređenih gospodarskih dvorišta i septičkih jama, primjene kemijskih sredstava u poljoprivredi,

b) zaštita od brdskih voda - izgradnjom retencija, lateralnih kanala i propusta u cestovnim i željezničkim nasipima

c) zaštita šuma - svedenih krčenjem zbog obradivog zemljišta (u ravnici) i izgradnje (na brežuljcima) na ostatke koje treba sačuvati i gdje je moguće proširiti pošumljavanjem

d) zaštita poljoprivrednog tla - od upotrebe kemijskih sredstava u intenzivnoj poljoprivredi i deponiranja otpada

e) zaštita zraka - zasad isključivo vezano na prometnice

f) zaštita od buke - perspektivno je treba primjenjivati

g) otpad - preporuka je primjena sistema deponija s kontroliranim prekrivanjem zemljom, bez lokacije.

Zaštita prirode ostvarit će se kroz očuvanje (i mjestimično proširenje) svih šuma. Zatim će se štititi parkovi Božjakovina i Prečec, ornitološki rezervat Lupoglav - Čret (crna roda i bijela čaplja), park šuma Lešćara, i vidikovci Brckovljani i Hrebinečki breg (sačuvati vizure i spriječiti degradaciju prostora). Posebno se navodi da su hidromelioracijskim zahvatima uništeni šumarci, vrbici, živica, koji su svi imali značajan mikroklimatski utjecaj i služili kao stanište životinjama, dakle ukupnoj ekološkoj ravnoteži prostora. Zbog toga se preporuča stvoriti nove poljozaštitne pojaseve uz kanale, s autohtonim vrstama visokog i drugog zelenila.

Graditeljska baština koju treba zaštititi su naselja tradicijske tipologije: naselja s autentičnom seoskom matricom, karakteristični potezi i rahlost izgradnje (gotovo sva naselja), te pojedinačni objekti koje treba sačuvati i eventualno preseliti u etno-park (Gornje Dvorišće, Gračec, Štakorovec).

3. OCJENA SVRHOVITOSTI PROSTORNOG PLANA OPĆINE
DUGO SELO ZA OPĆINU BRCKOVLJANI

Od donošenja Prostornog plana općine Dugo Selo zbilo se nekoliko značajnih promjena koje relativiziraju već naznačene pozitivne vrijednosti ovog plana (mogućnost izgradnje obiteljskih kuća unutar građevinskih područja na temelju odredaba za provođenje prostornog plana i očuvanje infrastrukturnih koridora):

a) Brckovljani su postali samostalna općina koja sada ima potrebu uspostaviti svoj vlastiti centar sa svim sadržajima koji karakteriziraju općinski centar (uprava, kultura, socijala, obrazovanje, zdravstvo, šport itd.)

b) Nova općina sada je nositelj inicijative razvoja koji bi osigurao ekonomski prosperitet općine i njeno postupno opremanje infrastrukturnim društvenim sadržajima, što se teško može provesti samo razvojem poljoprivrede.

c) U međuvremenu je djelomično provedena privatizacija poljoprivrednog dobra Božjakovina (nije data koncesija za zemlju).

d) Zagrebačka metropola vjerojatno će iskazatl potrebe novih koncepata razvoja koji se mogu reflektirati na prostor ove općine - npr. istočni terminal, kontejnerski terminal, bescarinska zona i sl. koji bi ovdje našli optimalne lokacije (željeznički i cestovni pravci)

e) Za očekivati je porast svijesti o značaju ekologijskih uvjeta života (donešen je i novi zakon o zaštiti okoliša), te se ova općina sa za sada relativno zdravim okolišem, mora suočiti s potrebom rješavanja problema koji postoje: izgradnja kanalizacije s prečistačima, rješavanje problema otpada, regulacijom potoka i pošumljavanjem zbog sanacije klizišta i erozije poljoprivrednog zemljišta te se sada potencijalno javljaju novi inicijatori razvoja.

f) Isto tako u porastu je potreba za očuvanjem povijesnog nasljeđa kao bitne komponente jačanja nacionalnog i regionalnog prigorsko-posavskog identiteta, i to kako psihosocijalna kategorija tako i element unapređenja atraktivnosti područja zbog ekonomskog i društvenog razvoja. lako je plan visoko ocijenio tradicionalne ruralne ambijate i objekte, u potpunosti je izostala valorizacija i mjere zaštite jedinstvene vrijednosti imanja Božjakovina, čiji su objekti razasuti cijelim teritorijem općine kao materijalno svjedočanstvo 800 - godišnega trajanja ovog imanja.