Župna crkva

Crkva je posvećena svome zaštitniku (naslovniku, titulare) sv. Brcku (ili Brikciju), poznatom biskupu koji je bio učenik i nasljednik sv. Martina na biskupskoj stolici u Tours-u, u Francuskoj. Kako je slavni biskup Martin umro 397, lako je zaključiti, da je sv. Brcko živio na koncu IV i u V stoljeću. Umro je 444. god.

Lako je shvatiti, zašto je ova crkva posvećena sv. Brcku. Francuski vitezovi Templari znali su dobro, kako su sv. Martin i sv. Brcko bili usko povezani prijateljstvom, vremenom i prostorom u Francuskoj, pa su htjeli da njihovo štovanje usko povežu i u svojoj gospoštiji Božjakovini.Od crkve sv. Martina u Prozorju do crkve sv. Brcka u Brckovljanima ima samo 5 km zračne linije.

Značajno je da su i crkve u Kalniku posvećene sv. Martinu i sv. Brcku, i da se selo južno od Križevaca zove Brckovština. Sve to svjedoči da je štovanje (kult) sv. Brcka bilo nekada dosta rašireno u ovom kraju.

U kasnom srednjem vijeku nije se sačuvao nijedan dokumenat u kojem bi se spominjala crkva sv. Brcka u Brckovljanima. Međutim, gotička rebra na svodu u svetištu crkve sigurno svjedoče da je građena u XIII stolj. Glede crkvene lađe moguća su povijesna domišljavanja (historijske kombinacije): naknadno dograđivanje iz kasnijega vremena ili oštećena građevina za turskih ratova. Nije vjerojatno da bi crkvena lađa bila prvotno građena od drva, a kasnije od cigle.

Crkva sv. Brcka u Brckovljanima spominje se 1622. god., kad je imala tri kamena oltara. O samoj crkvenoj građevini ne kaže se ništa potanje.Pitanje je da li je lađa bila zidana ili drvena, ali pretpostavlja se da je bila zidana jer samo takvoj pristaju kameni oltari.

U kanonskim vizitacijama g. 1680, 1686, 1688, 1691. i 1695. potanko je opisana župska crkva u Brckovljanima. Bila je tada od temelja zidana, dosta prostrana i hrastovom šindrom pokrivena. Imala je dvoja vrata: velika i glavna sa zapada i druga manja s juga. Ulaz je u crkvu bio zidan, posvođen i pokriven šindrom. Iznad glavnih vrata dizao se 4-uglasti drveni toranj u kojem su se nalazila dva posvećena zvona. Sjeverno od svetišta stajala je sakristija, zidana i posvođena. Svetište je bilo posvođeno, a crkvena je lađa imala ravan drveni strop s jednostavnim slikarijama. Glavni je oltar bio zidan, obojan i posvećen. Među drvenim stupovima nalazila se oltarna slika sv. Brcka, a sa strane su obojani i pozlaćeni kipovi sv. Petra i Pavla te ugarskih kraljeva sv. Stjepana i sv. Ladislava. U gornjem dijelu oltara retabla smještena je bila slika na platnu Navještenja Marijina s anđelom Gabrijelom, a na vrhu retabla pozlaćeni kip Boga Oca. Na glavnom oltaru stojalo je svetohranište, križ i četiri drvena svjećnjaka. Crkva je imala četiri pokrajna oltara. Od strane evanđelja stajao je oltar B. D. Marije, ukrašen starim jednostavnim stolarskim stupčićima. U gornjem je dijelu retabla Marijin kip i križ, a na oltarnoj menzi četiri svjećnjaka. Od strane poslanice nalazio se zidani posvećeni oltar sv. Dominika. Sa sjeverne strane crkvene lađe prigrađena je kapela s oltarom sv. Antuna Padovanskog. Na ulazu u crkvu postavljen je na starim drvenim stupovima oltar sa kipom B. D. Marije.

God. 1736. ovdje je pozlaćeni oltar sv. Ane sa slikama sv. Ane, sv. Barbare i Marije Magdalene. U gornjem dijelu toga oltara retabla stoji slika Duha Svetoga sa zrakama.

1686. u crkvi se, uz sjeverni zid, nalazi obojana i pozlaćena propovjedaonica, a 1736. na propovjedaonici su slike Krista i četiri crkvena naučitelja.

1686. crkva ima krstionicu s posvećenim uljima. 1765. kaže se o njoj da je uklesana u zidu, da se krsna voda čuva u bakrenom kotliću, a sveta ulja u srebrnim posudama. Vizitator tada poziva župnika neka opomene župljane da ne odgađaju, zbog praznovjerja, primanje sakaramenta bolesničkog pamazanja.

1695. kor je drven s jednostavnom stolarskom slikarijom. 1736. na zidovima kora među drvenim obojanim i pozlaćenim stupovima nalaze se kipovi Krista i apostola.

Brigom župnika i kolatora crkva se tijekom vremena sve više poljepšavala. 1724. popravljaju crkvu tesari (cimermani) iz Kranjske. 1765. crkvena je lađa presvođena, a crkva je popođena tesanim kamenom. 1665. ozidan je toranj koji je imao limom opšivenu kupolu i tri blagoslovljena zvona. 1779. pokrajni su oltari u crkvi izmjenjeni. Od strane epistole nalazi se elegantan pozlaćeni oltar sv. Mirka s njegavim kipom, a od strane evanđelja oltar sa slikom sv. Izidora. U sjevernoj kapeli sačuvan je oltar sa slikom sv. Antuna (u dobrom stanju). Na protivnoj strani, prema jugu, zaslugom župnika Milčića, prigrađena je nova kapela i u njoj smješten novi oltar. Na njemu je postavljen kip B. D. Marije koja na krilu drži Dijete Isusa.

Crkva je i u ranijim godinama imala dostatnu pokretnu imovinu - potrebne stvari za bogoslužje.

U imovnicama od 1680-1695. nabrajaju se ovi predmeti: u svetohraništu srebrni pozlaćeni ciborij, velika srebrna pokaznica, zatim 5 kaleža sa srebrnim patenama, križ od bakra, posrebreni križ od bakra, 2 zvonca za ministrante, rimski i ostrogonski obrednik, knjiga evanđelja, 2 starija i 2 novija misala, 5 misnica, 2 dalmatike, 16 jednostavnih zastava.

Prema izvještaju kanonske vizitacije (pohoda) od g. 1779. ovo je stanje pokretne crkvene imovine: 4 srebrna dobro pozlaćena kaleža s patenama, 2 svilene misnice raznih boja, 1 crvena, 1 plava, 2 crne, 1 nova elegantna misnica bijele boje, 8 albi od platna, 4 dobro sačuvana misala, 2 misala za pokojnike, stara bakrena kadionica, nova bakrena kadionica. Relikvijar - limena pokaznica s košću sv. Antuna Padovanskoga daje se vjernicima na ljubljenje na njegav blagdan. Mala srebrna pokaznica služi za izlaganje Presvetog oltarskog sakramenta vjernicima na klanjanje. Pričest bolesnicima nosi se u dvjema posudicama, jedna je od srebra, a druga od bakra. Mjesto ispovjedaonice služi obična stolica.

Kripta je 1779. imala više dijelova. U kripti pod svetištem pokapali su se župnici i članovi obitelji Praszkach, u kripti pod crkvenom lađom ležali su članavi plemićke obitelji Bužan, kripta u kapeli sv. Antuna Padovanskag bila je vlasništvo plemenite abitelji Funtek, u kripti pod korom pokapali su se ostali vjernici.

Važnije radnje i nabavke u župskoj crkvi u pasljednja dva stoljeća, od 1780-1980.:

1806. Toranj je pokriven bakrom i na njega postavljen pozlaćeni križ. Za župnika Vukovića saliveno je od starih neupotrebljivih mužara novo zvono od 10 centi.

1849. Popravljen je crkveni krov.

1850. Obnovljeno je crkveno svetište i glavni oltar.

1872. Crkva je oslikana en tempera.

1881. Poslije potresa popravljeni su vanjski crkveni zidovi i toranj. Zemaljska vlada dala je 150, a crkvena blagajna 450 forinti.

1889. Nabavljene su nove orgulje za 400 forinti. One su pred rat dotrajale. Danas postoje male elektronske orgulje, ali bez stalnog orguljaša.

1889. Crkva je oslikana a freska, a slikao je slikar Marko Antonini iz Zagreba za 2433 forinte. Pod lukom svetišta nalaze se slike sv. evanđelista: Mateja, Marka, Luke i Ivana. U lađi su izrađene slike: sv. Ćiril i Metodije, Isus na Maslinskoj gori, Marijino uznesenje, sveci Juraj i Jasip, svetice Katarina i Lucija, Sv. Trojstvo, Isusovo Preobraženje, Grob Isusov (korpus - kip od kamena), sv. Mihovil i sv. Izidor. Stari je kor zbog potresa porušen i novi podignut. Kip Gospe Lurdske radio je tirolski kipar Göden za 178 forinti (ukupni troškovi 220 forinti). Novooslikana crkva blagoslovljena je 1.XII.1889.

1894. Obnovljen je oltar Muke Isusove, propovjedaonica i oslikano osam prozora.

1896. Nabavljen je baldakin (nebnica) za 80 i tri svilene zastave za 150 forinti.

1916. Država oduzela sva crkvena zvona da bi od njih bili izliveni topovi za ratne potrebe.

1925. Blagoslovljena su nova zvona: sv. Brcko 614 kg, Gospa Lurdska 380 kg, sv. Mihovil 188 kg, sv. Izidor 110 kg. Stajala su 64000 dinara. Blagoslov je obavio biskup D. Premuš.

1935-1936. Postavljen je novi svod u lađi (djelomično) i u sakristiji, a nad kapelom B. D. Marije izmjenjena je krovna konstrukcija.

1937. Postavljen je novi munjovod za 970 dinara.

1964. Crkva je kao kulturni spomenik stavljena pod zaštitu Konzervatorskog zavoda u Zagrebu.

1967. U dogovoru s tim zavodom uklonjeni su iz crkve oltari, skinuta je žbuka, vlažni su zidovi sušeni, stavljena je nova žbuka i novi pod od istarskog plemenitog kamena. Premještena je propovjedaonica. Nabavljeni su novi prozori, novi oltar sv. Križa, nova vrata, novi harmonij s 2 manuala za 700 000 dinara starih. Uređene su stepenice na kor. Na toranj je stavljena nova krovna drvena konstrukcija i lim za 2 648 600 dinara starih. 1970. Josip Oštrek i Eduard Stornjak obojali su lađu crkve u više boja i svježim tonovima za 2 000 000, a u svetištu je klesar obnovio trodjelne kapitele i postavio nove stupove i baze za 460 000 dinara starih.

1971. Postavljeno je novo svetohranište i kameni pod u svetištu te novi ormar u sakristiji za 560 000 dinara. Postavljeni su novi okviri za slike Križnoga puta i uređena fasada crkve.

1975. Nabavljena je nova mramorna krstionica.

1976. Postavljeno je novo željezno postolje za zvona i uvedeno plinsko grijanje u crkvu za 9 500 000 dinara.

1978. Posvećen je oltar prema puku (izrađen od prilepskog mramora).

1979. Zbog izbijanja vlage ponovno obojana unutrašnjost crkve.