SLUŽBENI GLASNIK - GODINA 13


			ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA BRCKOVLJANI

SLUŽBENI GLASNIK

Godina XIII

3. kolovoza 2006.

Broj 12

Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Brckovljani (u daljnjem tekstu PPUO) za područje Općine Brckovljani.

Prostornim planom uređenja Općine Brckovljani utvrđuje se koncepcija, oblici i način korištenja prostora, uzimajući u obzir prirodne i stvorene resurse, razvojnu orijentaciju kao i postojeće stanje te ograničenja u prostoru.

PPUO predstavlja dugoročnu osnovu uređenja prostora s ciljem da se omogući razvitak svih subjekata, osigura zaštita prirodne i graditeljske vrijednosti te rezervira prostor za sve objekte komunalne infrastrukture.

PPUO-om se utvrđuje organizacija prostora i sustav naselja, prometni i infrastrukturni sustavi, podjela prostora prema osnovnoj namjeni, površine za gradnju naselja, te poljoprivredne, šumske, vodene i ostale površine.

PPUO sadržan je u elaboratu "Prostorni plan uređenja Općine Brckovljani" koji se sastoji od:

1. Razgraničenje zona javnih i drugih namjena vrši se na osnovi plana namjena površina uz uvažavanje stvarnog stanja na terenu i vlasničkih odnosa. To se odnosi i na prometne koridore.

2. Lokacijskom dozvolom se može odrediti granica građevnih čestica tako da u što većoj mjeri odgovaraju stvarnom stanju. Pri tome više od 50% površine mora biti u zoni osnovne namjene.

3. Razgraničenje javnih prometnih površina, površina određenih za gradnju građevina gospodarskih djelatnosti, građevinska područja naselja te šumskih i poljoprivrednih površina kao i površina za šport i rekreaciju prikazano je u kartografskom prikazu 1. - Korištenje i namjena prostora.

4. U planu namjene površina su detaljno razgraničene zone različitih namjena. Razgraničenje građevinskih područja naselja je određeno u pravilu granicama postojećih čestica ili na osnovi drugih elemenata od značaja za pojedinu namjenu (reljef, dubina čestice, oblik i sl.)

5. Kod određivanja plana namjene prostora izvršena je sistematizacija namjene vodeći računa o očuvanju prirodnih vrijednosti nudeći mogućnost razvoja u svakom od naselja u skladu s mogućnostima i rastom broja stanovnika.

- izgrađeni dio građevinskog područja – obuhvaća postojeću izgradnju mješovite namjene - pretežito stambene u naseljima,

- neizgrađeni dio građevinskog područja – predložene su zone moguće izgradnje mješovite namjene - pretežito stambene koje su ocijenjene kao pogodne za gradnju uz rubne dijelove poljoprivrednog područja, uz postojeće putove, te na područjima gdje je uz izradu lokacijske dozvole za novu prometnicu moguća gradnja na dosad neizgrađenom građevinskom području,

- javna i društvena namjena – gradit će se prema potrebama i mogućnostima unutar građevinskih područja naselja ili u planiranim i postojećim zonama javne i društvene namjene,

- športsko-rekreacijska namjena - postoje zone za športsko-rekreacijsku namjenu /nogomet, rukomet/ (R6),

- gospodarska namjena – proizvodna - pretežito industrijska /u Božjakovini/ (I1-1) i u Lupoglavu/ (I1-2),

- gospodarska namjena – poslovna - pretežito poslovna /u Božjakovini/ (K1-1, K1-2, K1-3), /u Gornjem Dvorišću/ (K1-4),

- površina za iskorištavanje mineralnih sirovina (E1): definirana je zona u kojoj se nalazi postojeća eksploatacija prirodnog plina uz naselja Lupoglav, Prečec i Tedrovec.

- groblja – za uređenje groblja predviđena je odgovarajuća površina za dva postojeća groblja na području Općine – u Brckovljanima i Lupoglavu,

- letjelišta (L) – označena su dva postojeće letjelišta za potrebe poljoprivredne avijacije u naseljima Lupoglav i Štakorovec.

Za cestovni promet predviđene su površine za: državnu cestu, županijske ceste, lokalne ceste i nerazvrstane ceste s raskrižjima.

Za željeznički promet predviđene su dvije postojeće željezničke pruge i planirani alternativni koridor na trasi Dugo Selo - Novska.

7. Za područje za koje je ovim planom određeno da je obavezna izrada Detaljnog plana uređenja ili Urbanističkog plana uređenja primjenjivat će se provedbene odredbe definirane tim planovima a u skladu s ovim planom.

- državna cesta D4 – g. p. Bregana (gr. R. Slovenije) - Zagreb - Sl. Brod - g. p. Bajakovo (gr. S i CG)

- državna cesta D41 – g. p. Gola (gr. R. Mađarske) - Koprivnica - Križevci - čvor Kraljevački Novaki (D3)

- glavna magistralna pruga: Mađarska - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb - Oštarije - Rijeka

c) telekomunikacijske građevine – međunarodni TK kabeli i magistralni TK kabeli

a) Županijske ceste:
postojeće ceste – sadašnje županijske ceste i lokalne ceste koje se planiraju županijskim planom da postanu u rangu županijskih

b) Planirane županijske ceste:
Cerje - Prozorje - Brckovljani
Prozorje - D41 (Gornje Dvorišće) – koridor u istraživanju

1.2. Građevine zračnog prometa s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
letjelišta Lupoglav i Štakorovec na području Općine Brckovljani

14. Prema obvezama iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske (srpanj 1997.) i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN broj 50/99) te na osnovi izvršene analize o izgrađenosti građevinskih područja iz važećih dokumenata prostornog uređenja, građevinska područja u ukupnoj površini na razini Općine Brckovljani ne mogu se povećavati u odnosu na njihovu površinu u važećem Prostornom planu na dan donošenja Prostornog plana Županije sukladno članku 81. Odluke o PPŽ.

15. Građevinsko područje sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela.
Izgrađenim građevinskim područjem smatra se građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevne čestice, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te ostale površine privedene namjeni (parkovi, igrališta i sl.).
Pod izgrađenim građevinskim zemljištem, u smislu ovih Odredbi, podrazumijeva se i zemljište na kojem je započeta ili se namjerava započeti gradnja na osnovi važećeg odobrenja za građenje, kao i za koje postoji važeća lokacijska dozvola ili izvod iz prostornog plana prema posebnim propisima.
Razgraničenje izgrađenog dijela obavlja se rubom izgrađenih građevnih čestica.
Izgrađeni dio građevinskog područja određuje se tako da se izuzima:

- svi neizgrađeni rubni i interpolirani prostori koji uz pristupnu prometnicu imaju širinu veću od 40 m.

16. Temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja je prognoza broja stanovnika na području Općine Brckovljani do 2015. godine, po kojoj će broj stanovnika biti 8.500.

17. Najveća dopuštena površina građevinskih područja naselja Gradova i Općina, iskazana u hektarima dobiva se iz omjera prognoziranog broja stanovnika i određene prosječno najmanje gustoće građevinskih područja naselja na području Gradova i Općina. U Općini Brckovljani do 2015. god. planira se 8.500 stanovnika. Najmanja gustoća u središtu Općine – naselju Brckovljani predviđa se 10 stanovnika/ha, a u ostalim naseljima 6 stanovnika/ha.

18. Ne mogu se formirati nova izdvojena građevinska područja na prostorima na kojima nema izgrađenih građevina.

19. Građevinska područja naselja ne mogu se širiti ni povećavati uz državne i županijske ceste.

20. Građevinska područja naselja ne mogu se širiti ni povećavati u pojasu šuma i 50 m od šuma.

21. Formiranje neizgrađenih građevinskih područja predloženo je tamo gdje postojeća izgradnja nije bila obuhvaćena građevinskim područjem, gdje je bilo ocijenjeno da je povećanje građevinskog područja prihvatljivo (uz postojeće lokalne prometnice u kontaktnim zonama s postojećim izgrađenim područjem, uz postojeće zone rekreacije, kao interpolacije u postojećim naseljima te u blizini novih razvojnih elemenata, poput radnih zona).

23. Zabranjena je gradnja na udaljenosti 10 m od vodotoka. Postojeću izgradnju koja se nalazi na udaljenosti manjoj od 10 m od vodotoka ili melioracijskog kanala ne može se dograđivati u tom pojasu od 10 m.

24. Granice građevinskog područja utvrđene su, u pravilu, granicama katastarskih čestica na kopiji katastarskog plana u mjerilu 1:5000.

- Na građevinskom području ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom neposredno ili potencijalno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, ili ugrožavale vrijednost čovjekova okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice.

- Na građevinskim područjima naselja ne mogu se graditi građevine za koje je obavezna izrada Studije utjecaja na okoliš u skladu s Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš i Prostornim planom Zagrebačke županije, te građevine koje se grade izvan građevinskih područja naselja (poglavlje 2.3. ovih Odredbi za provođenje).

- Unutar granice građevinskog područja zemljište se može parcelirati samo u svrhu osnivanja građevnih čestica. Prema Zakonu o gradnji građevine se mogu graditi na temelju važeće građevinske dozvole.

25. U okviru građevinskih područja naselja mogu se graditi stambene, stambeno-poslovne, poslovne, pomoćne, gospodarske građevine, manji pogoni, pilane, građevine motela, hotela, prateći sadržaji i škole, vrtići, upravne građevine, crkve, trgovine, turistički, ugostiteljski, komunalni objekti i uređaji, te ostale građevine koje služe funkcioniranju naselja.

26. Na jednoj građevnoj čestici u zonama građevinskog područja može se graditi samo jedna stambena, jedna stambeno-poslovna ili jedna poslovna građevina.

27. Uz stambenu ili stambeno-poslovnu ili poslovnu građevinu kao glavnu, mogu se graditi pomoćne, gospodarske i manje poslovne građevine koje sa stambenom građevinom čine jednu funkcionalnu cjelinu.

28. Za stambeno-poslovne i poslovne građevine unutar građevinskih područja naselja primjenjuju se odredbe za stambenu izgradnju utvrđene ovim planom.

- one bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih proizvoda i sl.

- za tihe i čiste djelatnosti, bez opasnosti od požara i eksplozije; krojačke, frizerske, postolarske i fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kaffei, buffeti i sl.

- za bučne djelatnosti: automehaničarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine s glazbom i sl.

32. Na neizgrađenom i neuređenom građevinskom zemljištu minimalna veličina građevne čestice postojeće ili novoformirane određuje se:

- za izgradnju građevina na slobodnostojeći način minimalna površina građevne čestice određuje se 540 m², a minimalna širina građevne čestice 18 m; udaljenost građevine od granice susjedne građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m,

- za izgradnju poluugrađenih građevina minimalna površina građevne čestice određuje se 360 m², a minimalna širina građevne čestice je 12,0 m,

- Na postojećim izgrađenim građevnim česticama može se dopustiti rekonstrukcija postojećih legalno izgrađenih građevina ili gradnja zamjenskih građevina uz uvjete definirane u točki 115. ovih Odredbi za provođenje.

- Građevine koje se izgrađuju na poluugrađen način jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice uz postojeću ili novoplaniranu susjednu građevinu, a druga strana horizontalnog gabarita mora biti udaljena od granice građevne čestice min. 3 m.

33. Ukoliko su na susjednoj čestici na pročelju izgrađene građevine izvedeni otvori na udaljenosti manjoj od 3 m od granice građevne čestice, udaljenost horizontalnog gabarita građevine od susjedne građevine mora iznositi najmanje 6,0 m.

34. Građevine ne smiju svojom lokacijom ometati ili ugrožavati pješački kolni promet, odnosno s aspekta osunčanja i prozračenja negativno utjecati na zaštićene uvjete stanovanja i rada na susjednim česticama.

35. Maksimalna dubina građevne čestice za sva naselja u Općini Brckovljani je 50 m osim ako u grafičkom prikazu nije drugačije označeno, s obzirom da su sva naselja vangradska.

36. Bruto izgrađenost građevne čestice u naseljima sa stambenim i pomoćnim građevinama iznosi najviše 30%, a sa stambenim, pomoćnim i poslovnim sadržajima 40% od ukupne površine čestice, izuzev ako se radi o rekonstrukciji povijesnih ili drugih zaštićenih dijelova naselja gdje izgrađenost može biti veća, ali ne veća od zatečene.

37. Minimalna međusobna udaljenost glavnih građevina na dvije susjedne građevne čestice je 6 m.

38. Za stambenu građevinu poljoprivrednog proizvođača uz koju će se graditi i gospodarska građevina za potrebe poljoprivredne proizvodnje, osim tovilišta, dubina čestica ne može biti manja od 40,0 m.

39. Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na granicu građevne čestice prema dvorištu.
S obzirom na način gradnje građevine mogu biti: samostojeće i dvojne.

40. Ukoliko su na pročelju susjedne čestice na izgrađenoj građevini izvedeni otvori, udaljenost horizontalnog gabarita građevine od susjedne građevine mora iznositi najmanje 6,0 m.

41. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti horizontalnog gabarita manjoj od 3,0 m od granice susjedne građevne čestice. Građevine koje se izgrađuju na poluugrađen način jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice uz postojeću ili novoplaniranu susjednu građevinu, a druga strana horizontalnog gabarita mora biti udaljena od međe min. 3,0 m.
Postojeće građevine legalno izvedene na udaljenosti manjoj od 3 m od granice građevne čestice mogu se dograđivati i nadograđivati na udaljenosti na kojoj su izvedene, ali ne bliže od 1 m od granice građevne čestice uz uvjet da se na tom zidu ne izvode otvori.

42. Udaljenost građevine od granice građevne čestice je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža toj granici građevne čestice.
Udaljenost se uvijek mjeri okomito na granicu građevne čestice i to od vanjske završno obrađene plohe koja zatvara građevinu.

43. Udaljenost ležećih krovnih otvora od granice građevne čestice mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji zatvara taj otvor.

44. Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu površinu, a njena visina na najnižem dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine.

45. Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica može se rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima građevine.

46. Postojeća građevina je građevina izgrađena prije 15.02.1968. godine ili je izgrađena na temelju građevne dozvole izdane do stupanja na snagu ovog plana.

47. Elementi kojima se određuje veličina građevine su: tlocrtna površina građevine (m²), građevinska bruto površina građevine (m²), visina građevine (m), etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).
Tlocrtna površina i građevinska bruto površina građevine utvrđuju se sukladno ovim Odredbama.
Visina građevine je ukupna visina građevine od kote terena do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine.
Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.
Etaže građevine su: podrum (Po), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk).

48. Podrumom se smatra etaža kod koje kota gornjeg ruba njene stropne konstrukcije nije viša od 1,2 m od kote konačno zaravnatog terena na najnižem dijelu, izravno uz građevinu ako je građevina na ravnom terenu. Ako je građevina na kosom terenu podrumom se smatra najniža etaža koja je ukopana minimalno pola svog volumena.

49. Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom namjenom čiji nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže nije viši od 1,5 m i čiji su prozori izvedeni na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori.
U potkrovlju se može planirati samo prostor u jednoj razini.

50. Krovne kućice tlocrtno ne mogu biti veće od jedne polovine krovne površine na kojoj se nalaze. Visina krovne kućice je max. 1,0 m do vijenca kućice.

51. Otvori i balkoni paralelni s granicom građevne čestice prema dvorištu ili oni koji su položeni pod kutom manjim od 45° u odnosu na granicu građevne čestice prema dvorištu moraju od nje biti udaljeni minimalno 3,0 m.

52. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama i krajolikom.

53. Krovišta stambenih i stambeno-poslovnih građevina se moraju izvesti kosa, a nagib je definiran tehničkim normativima za određenu vrstu pokrova. Max. nagib krovišta je do 45˚. Na stambenim građevinama ne dozvoljava se izgradnja bačvastih i polukružnih krovnih ploha.

54. Na građevinama poslovne namjene krov se može izvesti kombinacijom kosih krovnih ploha, ovisno od načina osvjetljenja i tehnološkog procesa u građevini. Iznimno, s aspekta osvjetljenja i prozračenja okolnog prostora, na pomoćnim građevinama i dograđenim dijelovima stambenih građevina može se izvesti ravan krov.

55. U starim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom obavezno je korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu – naročito kosog dvostrešnog krovišta.

56. Građevine koje se izgrađuju na poluugrađeni način ili u nizu moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu, naročito u pogledu krovnih ploha.

57. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl., treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina.

59. Kolni pristup od ceste do građevne čestice mora biti širine min. 3,0 m.
Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje.

60. Ako na dijelu građevnog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine se obvezno moraju priključiti na mrežu.

61. Priključivanje građevina na električnu mrežu obavlja se na način propisan od nadležne službe za opskrbu električnom energijom.

62. Stupovi niskonaponske mreže postavljaju se u pojasu prometnica na udaljenosti 0,75 m od rubnjaka odnosno rubnog traka kolnika.

63. Ako na dijelu građevnog područja na kojem će se izvoditi građevina postoji vodovodna mreža i ako postoje za to tehnički uvjeti, građevina se obavezno putem priključka na vodovod opskrbljuje vodom. Do realizacije planirane vodovodne mreže opskrba će se vršiti prema lokalnim uvjetima bunarima ili sabiranjem oborinske vode.

64. Otpadne vode iz kućanstva u mjestima bez kanalizacije moraju se ispuštati u nepropusne septičke jame ili trodjelne taložnice. U vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva kao i druge štetne tvari, posebno iz manjih poslovnih građevina. Prije ispuštanja u okoliš otpadne vode se obavezno moraju pročišćavati metodom autopurifikacije.
Uvjeti za odvodnju otpadnih voda na područjima Općine Brckovljani gdje nije izgrađena javna kanalizacija

65. Ovim se uvjetima propisuju tehničko-sanitarni normativi za izgradnju, način i uvjeti korištenja i smještaja građevina za sakupljanje otpadnih voda (sabirnih jama).

66. U predjelima Općine u kojima su objekti rijetko izgrađeni (slobodnostojeći objekti na većem međusobnom razmaku) za stambene i druge objekte u kojima boravi najviše do 10 osoba mogu se izgrađivati sabirne jame.

- od armiranog betona s premazom cementnom žbukom 1:2 uz dodatak sredstava za vodonepropusnost,

69. Sabirne jame moraju biti izgrađene sa stijenama i dnom nepropusnim te bez ispusta i preljeva. Sabirne jame se izgrađuju s jednom komorom koja ima otvor minimalne veličine 60×60 cm.
Otvor se mora graditi s uzdignutim rubom i mora biti zatvoren betonskim ili željeznim poklopcem na preklop.
Otvor mora biti vidljiv, tj. ne smije biti prekriven zemljom, drugim materijalom ili građevinom.

70. Sabirna jama mora biti izgrađena na mjestu do kojeg je u svako vrijeme moguć pristup posebnim vozilima.

71. Sabirna jama ne smije biti izgrađena na udaljenosti većoj od 12 m od regulacijske linije; mora se nalaziti na građevnoj čestici glavne građevine i niti jednim svojim dijelom ne smije biti manje od 3 m udaljena od susjedne međe.

72. Udaljenost do otvorenih korita vodotoka ne smije biti manja od 10 m od nožica nasipa ili gornjeg ruba pokosa uređenih obala korita.

- industrijske otpadne vode (vode koje su nastale kao posljedica tehnološkog procesa).

74. Oborinske i površinske vode te vode koje nisu nastale kao posljedica tehnološkog procesa ne smiju se ispuštati u sabirne jame.

75. Koncesionar koji upravlja javnom kanalizacijom odnosno obavlja poslove zbrinjavanja otpadnih voda, prazni sabirne jame i odvozi sadržaj sabirnih jama isključivo posebnim vozilima.

76. Sadržaj sabirnih jama može se izlijevati u javnu kanalizaciju isključivo na mjestima koja odredi nadležno tijelo uprave za poslove sanitarne inspekcije.
Mjesta za pražnjenje vozila sa sadržajem iz sabirnih jama moraju biti odabrana tako da je omogućeno njihova čišćenje i dezinfekcija. Ta se mjesta moraju nakon izljevanja oprati vodom pod pritiskom i dezinficirati.

78. Koncesionar odnosno nadležno javno komunalno poduzeće koje zbrinjava otpadne vode dužno je voditi evidenciju vlasnika i korisnika sabirnih jama i redovito prazniti sabirne jame prema programu. Ovaj program treba prihvatiti Poglavarstvo Općine Brckovljani.

79. O danu određenom za pražnjenje sabirnih jama i za odvoz njihovog sadržaja moraju se obavijestiti njihovi vlasnici odnosno korisnici.

80. Sabirne jame jednog stambenog ili gospodarskog objekta izgrađuje, održava i rekonstruira vlasnik odnosno korisnik o svom trošku.

81. Osim ovih klasičnih sabirnih jama za prihvat otpadnih voda malih korisnika mogu se uvoditi tehnologije s novim uvjetima koje postavljaju propisi EU.

82. Velik broj malih naselja upućuje na potrebu tehničkih rješenja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda pojedinačnih objekata i malih naselja do 50 ES (ekvivalentnih stanovnika) te malih naselja od 50-500 ES. Bez takvih rješenja zapravo i nema cjelovite zaštite voda.

83. Koristit će se uređaji koji podrazumijevaju primjenu dvaju tehničkih rješenja:

u kojoj se otpadna voda zadržava 10-15 dana, za vrijeme čega se odvijaju biološki procesi prirodne anaerobne mineralizacije organske tvari s efektom pročišćavanja 60-80%. Pročišćena je otpadna voda bistra i bez mirisa te se može ispustiti u okolinu. Trokomorna trulišnica, kao mali uređaj za pročišćavanje, čisti se jednom godišnje, a čišćenje se povjerava komunalnoj organizaciji ili koncesionaru koji obavlja poslove odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

koji predstavlja alternativu trokomornoj trulišnici za pročišćavanje otpadnih voda do 50 stanovnika. To je ustvari, mali biološki uređaj naročito pogodan za one pojedinačne objekte, mala naselja ili dijelove naselja gdje se odvodnja događa na padini, koja osigurava visinsku razliku od 3 m. Održavanje mehaničko-biološkog uređaja s biofilterom prokapnikom sastoji se u pražnjenju mulja iz trokomorne taložnice i sekundarne taložnice uz pomoć cisterne te povremenom čišćenju sustava za raspoređivanje vode po površini biofiltera. Uređaj tipa biofilter prokapnik u svim uvjetima uz korektno održavanje osigurava efekt pročišćavanja od 80%.

84. Uređaji za pročišćavanje kapaciteta 50-500 stanovnika ili ES projektiraju se, dimenzioniraju i pritom uglavnom primjenjuju tri tehnička rješenja:

Tip uređaja odredit će se dokumentacijom višeg nivoa (idejnim projektom) kojom će se valorizirati tehničko-ekonomska opravdanost rješenja u odnosu na ciljeve dobrog ekološkog statusa recipijenta pročišćenih otpadnih voda.

86. Otpadne vode iz proizvodno-poslovnih građevina moraju se prethodno pročistiti, odnosno stručno dokazati da svojom agresivnošću ne utječu na zagađenje čovjekova okoliša.
Kruti otpad se može odlagati samo na za to određena mjesta.
Na građevnom području može se spaljivati samo drvo i ligno-celulozni otpad.

87. Javna prometna površina unutar granica građevnog područja na koju postoji izravni prilaz s građevne čestice ili je uvjet za osnivanje građevne čestice mora se projektirati, graditi i uređivati kao trg ili ulica tako da omogućava vođenje svih vrsta infrastrukture – vodovod, struja, kanalizacija te mora biti vezana na sustav javnih cesta.

88. Ulicom se smatra svaka javna prometna površina - cesta ili put unutar granica građevnog područja uz koji se izgrađuju stambene građevine i na koji građevine imaju izravni pristup.

89. Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje nogostupa i svih potrebnih elemenata komunalne infrastrukture te odvodnog jarka te usjeka ako su potrebni.

90. Regulacijskom linijom se utvrđuje granica između građevne čestice i javnog puta.

91. Iznimno, uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu.
Ne može se dozvoliti izgradnja građevine i ograda te podizanje nasada koji bi sprečavali proširenje ulica, uklanjanje oštrih zavoja, koji bi zatvarali vidno polje i time ometali promet. Na kraju slijepe ulice potrebno je osigurati zaokretište ili poluzaokretište.

93. Kada se javna cesta, koja prolazi kroz građevinsko područje (i izvan građevinskog područja) uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde ne može biti manja od osi županijske ceste 9,5 m, a lokalne ceste 6,0 m.

94. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde (regulacijska linija) od osi nerazvrstane ceste ne može biti manja od:

95. Ako se postojeća nerazvrstana cesta nalazi uz kanal regulacijska linija ne određuje se od osi postojeće ceste već prema punom profilu udaljenom od međe kanala.

96. Građevinska linija označava položaj građevine prema regulacijskoj liniji prometnice.
Građevinska linija je u pravilu paralelna s regulacijskom linijom prometnice. Građevinska linija može biti okomita na bočne granice građevne čestice.

97. Udaljenost između građevinske linije i regulacijske linije prometnice određuje se u skladu s položajem građevne čestice prema javnom putu, ali ona ne može biti manja od 5,0 m kod novoosnovanih ulica.

98. Kod postojećih ulica udaljenost između građevinske linije i regulacijske linije prometnice ne može biti manja od 5,0 m, osim u slučaju rekonstrukcije postojećeg objekta i interpolacije. Interpolacijom se smatra gradnja građevine na neizgrađenom prostoru između čestica dviju postojećih građevina koji nije širi od 40,0 m mjereno na građevinskoj liniji.

99. Lokacijska dozvola za izvođenje građevine može se izdati isključivo ako nova građevna čestica ima izravan pristup na postojeću javnu prometnicu. Za gradnju nove građevine ne može se izvršiti parcelacija ukoliko nije izvedena pristupna prometnica. Javnom prometnicom smatra se javni put s tvrdim zastorom (asfalt ili makadam), koji ima širinu kolnika izvedenog prema širinama kolnika zadanim ovim Odredbama za nerazvrstane ceste i riješenom odvodnjom.

100. Javni put koji nema elemente iz prethodnog stavka na smatra se uređenom prometnicom.

110. Obiteljska stambena građevina ne može se graditi u zonama gospodarskih djelatnosti izvan građevinskog područja naselja.
Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska stambena građevina te građevine gospodarske i pomoćne namjene, sukladno ovim Odredbama.

111. Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina, moguća je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava postojeći koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog ovim Odredbama, a zamjenske građevine se moraju graditi sukladno ostalim uvjetima ovih Odredbi. Etažna visina dvorišnih zamjenskih građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje.

112. Iznimno, u slučaju da je postojeća stambena građevina zaštićena sukladno posebnom zakonu (ili je u ovom planu utvrđena kao posebno vrijedna), na jednoj građevnoj čestici može se dozvoliti gradnja druge stambene obiteljske građevine, pod uvjetom da se zaštićena (ili osobito vrijedna) građevina zadrži u izvornom obliku.

113. Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja utvrđene su ovim Odredbama.