PRETHODNA STRANICA

  ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
OPĆINA BRCKOVLJANI
 

SLUŽBENI GLASNIK

Godina III

30. lipnja 1996.

Broj 3 

REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJA ZAGREBAČKA
OPĆINA BRCKOVLJANI
OPĆINSKO VIJEĆE

Klasa: 021-05/95-03/08
Ur.broj: 238-20-96-1
U Dugom Selu, 13.6.1996

Temeljem članka 10. i 11. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine br. 30/1994) Općinsko vijeće Općine Brckovljani na 13. sjednici održanoj 27.8.1995 godine donijelo je

I. IZVIJEŠĆE O STANJU U PROSTORU
II. PROGRAM MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU

u tekstu kao u prilogu.

Izviješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru objavit će se u "Dugoselskoj kronici", Službenom glasniku Općine Brckovljani.

 

Predsjednik Općinskog vijeća
Općine Brckovljani
Zvonko Novosel ing., v.r.

 

 

A. IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU

Općina Brckovljani formirana je na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92) podjelom bivše općine Dugo Selo (površine 223 km2 ili 22.300 ha) na tri nove općine:

Dugo Selo - površine cca 4800 ha

Brckovljani - površine cca 7200 ha

Rugvica - površine cca 10300 ha

Nova općina Brckovljani zauzima istočni dio bivše općine Dugo Selo. Zapadna granica prema općini Dugo Selo određena je uglavnom tijekom riječice Zeline, a istočna granica prema općini Zelina i općini Ivanić Grad tijekom Lonje. Takvim razgranjičenjem formiran je izdužen oblik sjever-jug, koji obuhvaća brežuljkaste predjele sjeverno od magistrale za Bjelovar i znatno veći ravničarski predio na jugu, do autoceste prema Slavonskom Brodu. Područje presjecaju i dva željeznička pravca (Koprivnica i Slavonski Brod).

Procjenjuje se da danas u 13 naselja općine živi 6.500 stanovnika. Naselja sjeverno od magistralne ceste dio su razvojnog pravca Sesvete-Dugo Selo-Brckovljani sa trendovima rasta broja stanovnika, a ona južna, u poljoprivrednom okruženju, u izrazitoj su stagnaciji po broju stanovnika.

Osim spomenutog prometnog položaja općine osnovna je karakteristika prisustvo velikih površina poljoprivrednog zemljišta. Ovdje je od 11. stoljeća prisutno gospodarsko dobro, koje je mijenjalo vlasnika (od vitezova Templara do grofova Draškovića), a u najnovijoj povijesti kroz melioracije i komasacije formirano u dobro Božjakovina.

Pored izrazitih prirodnih pejsažnih vrijednosti, ova višestoljetna funkcija dala je općini Brckovljani i značajnu spomeničku baštinu, što zajedno daje specifični identitet ovoj općini.

1. POKRIVENOST PODRUČJA OPĆINE BRCKOVLJANI PROSTORNIM PLANOVIMA

Kao dio bivše općine Dugo Selo općina Brckovljani je u cijelosti pokrivena Prostornim planom općine Dugo Selo (Dugoselska kronika 10/90). Ovaj je plan izrađen i donijet na temelju Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora iz 1980. godine, koji je prestao važiti donošenjem novog Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94). Novi Zakon obvezuje općinu da do godine 1999. donese novi prostorni plan uređenja općine.

Pored navedenog vremenskog ograničenja važenja Prostornog plana općine Dugo Selo, sa stanovišta općine Brckovljani mogu se uvodno dati i slijedeće konstatacije:

- Primjena općinskog prostornog plana povoljna, je jer su planom utvrđene građevinska područja i vrlo detaljne odredbe za provođenje plana, te nema većih problema u provođenju plana. To se, naravno, odnosi na dominantni vid izgradnje obiteljskih kuća. Isti plan svrhovit je i zbog toga što čuva čitav niz prometnih i drugih koridora infrastrukture, dok se ne preispitaju njihove trase i režimi korištenja.

- Bitan je nedostatak istog plana, sa stanovišta općine Brckovljani u tome, što je ona u okviru plana tretirana kao periferni prostor centralnog naselja Dugog Sela. Time je općina Brckovljani bila lišena određenih elemenata prostorne organizacije koji su vezani za njen današnji status samostalne općine (hijerarhija i sadržajna opremljenost centara), a namjenom površina nisu osigurani prostori radnih i drugih sadržaja koji bi omogućili ekonomski prosperitet dovoljan za unapređenje kvalitete života u pogledu komunalnog i društvenog standarda.

Osim Prostornog plana općine Dugo Selo za područje općine Brckovljani ne postoji niti jedan drugi prostorni plan. Već i ta činjenica govori o svojevrsnom razvojnom zaostajanju u odnosu na centralno naselje u bivšoj općini Dugo Selo. Od drugih dokumenata za dio područja općine Brckovljani izrađena je studija Idejno rješenje odvodnje otpadnih voda naselja Brckovljani, javno vodoprivredno poduzeće Zagreb.

2. KONCEPTUALNA OBILJEŽJA PROSTORNOG RAZVITKA NA TEMELJU PROSTORNOG PLANA OPĆINE DUGO SELO

Konstatacije o stanju koje se iznose u planu i danas u potpunosti odgovaraju situaciji. To je bila istočna prigradska općina u prstenu oko Zagreba, kojom prolazi nekoliko magistralnih prometnih koridora:

cestovni Bjelovar,

željeznički - Koprivnica, Slavonski Brod.

Za razliku od povijesnog razvojnog impulsa poljoprivrede, u zadnjih tridesetak godina u Dugom Selu lociraju se industrije, a i periferijsko stanovanje karakteristično za migracijsko područje metropole. Istovremeno je to i područje vikend izgradnje vezane na pejsažne i ekologijske vrijednosti prostora, što je donekle u koliziji s planiranim industrijskim razvojem.

Koncentracija razvoja (pretežno kvantitativnog rasta) vezana je na potez naselja uz magistralnu cestu za Bjelovar: Kopčevec -Dugo Selo - Kozinšćak - Božjakovina , - Brckovljani - Stančić dok u drugim naseljima pada broj stanovnika, kao i u nekad važnom središtu Lupoglavu u današnjoj općini Brckovljani. Kako za razvoj nisu korištene prednosti povoljnog prometnog položaja (posebno dva kraka željeznice), tako niti poljoprivredna proizvodnja nije davala rezultate razmjerne ulaganjima u komasacije i melioracije (Črnec polje, Božjakovina).

Sve to uzrokom je zaostajanja komunalnog i društvenog standarda za potrebama rastućeg broja stanovnika. Nedostaje riješena vodoopskrba, odvodnja, deponiranje otpada. Izgrađeni veliki sistemi koji prolaze područjem u funkciji su međuregionalnog povezivanja, a ne opskrbe ove općine. U društvenom standardu nedostaje srednja škola, kulturne i socijalne ustanove i slično. Jednako kao i magistralni infrastrukturni koridori i prometni su potezi više barijere u općinskom prostoru nego razvojni inicijatori. U pogledu zaštite okoline posebno su ugroženi vodotoci i tla nedostatkom regularne odvodnje, brežuljkasti tereni erozijom od bujica i klizištima, a sva tla divljim deponiranjem otpada. Ovaj planski dokument ne spominje kasnije utvrđena zagađenja zraka agresivnim dimom tvornice "Gorica".

Potencijal razvoja plana vidi se upravo u prometnom , položaju, što u istom smislu vrijedi i za prostor današnje općine Brckovljani, te u razvoju poljoprivrede, što je posebno izraženo baš u Brckovljanima, te u prerađivačkoj industriji vezanoj na poljoprivredu, posebno sortiranje i ambalažiranje, a nikako ne kroz proizvodnju koja koristi veće količine vode.

Ciljevi su: uspostaviti mrežu žarišta razvoja umjesto samo jednog poteza (centra); zamijeniti industrijski razvoj pretežno razvojem poljoprivredne, turizma, tercijara i društvenih djelatnosti; preći pragove infrastrukture i barijere prometa, postići određenije definirane interese metropole prema ovom prostoru; odrediti mjere sanacije i zaštitu (uz posebnu napomenu da nema utvrđenog stanja zagađenja niti mjerenja); usmjeravati izgradnju na racionalniji način umjesto nizanje uz ceste.

Koncepcija plana bazirana na ovim ciljevima vodi računa o maksimalnom očuvanju polioprivrednog zemljišta, uspostavi sistema (hijerarhije) naselja u fizionimijskom i sadržajnom smislu, zaštite šuma, zaštiti i sanaciji ugroženih područja, razvoju infrastrukture i selektivnosti prema vanjskim inicijativama. Stoga su definirane zone prioritetnog razvoja od kojih su za današnju općinu Brckovljani relevantni: dio centralnog te cijeli sjeverni i istočni razvojni pravac, dok se ostali razvojni pravci odnose na nove općine Rugvica i Dugo Selo. Centralni se razvojni pravac poklapa s egzistentnom razvojnom zonom uz magistralnu prometnicu SesveteDugo Selo-Brckovljani, te se dijelom odnosi na današnju općinu Brckovljani: Sjeverni razvojni pravac obuhvaća brežuljkasti dio općine Brckovljani sjeverno od magistralne ceste, a istočni pravac južni, ravničarski, poljoprivredni dio općine Brckovljani. Dok se u centralnom pravcu pored poljoprivrede planira i industrija (radna zona u Dugom Selu), u sjevernom se pravcu planira poljoprivreda, mala privreda i prigradski turizam, a u istočnom samo poljoprivreda. Mogući konflikti u prostoru spominju se u centralnom pravcu kroz razvoj industrije i poljoprivrede te turizma (zauzimanje zemljišta i ekologijske i pejsažne vrijednosti prostora), a u drugim je pravcima konflikt prisutan zbog prometnih i drugih koridora koji dezintegriraju prostor (poljoprivredno zemljište i komunikaciju medu naseljima). Za sve je pravce karakteristično ograničenje: nedostatak vodoopskrbe, odvodnje, energetike. Zaštita se u svim prostorima odnosi na vodotoke, podzemnu vodu i tla, šume, spomeničke cjeline (seoska naselja) i pojedinačne etnološke spomenike kulture.

Planom namjene površina određene su u općini Brckovljani zone naselja (građevinska područja), šumske i poljoprivredne površine i jedina manja industrijsko-skladišna zona uz dvorac Božjakovina, te koridori prometa.

Na istom grafičkom prikazu simbolima su označeni načelne lokacije pratećih radnih pogona poljoprivrede, čija je realizacija zamišljena izvan građevinskih područja:

- sabirno-preradbena zona za poljoprivredne sirovine i skladišno-konfekcijska djelatnost (međufazna i prateća proizvodnja): PREČEC I PRIKRAJ

- ekonomska dvorišta (servisiranje agroopreme te poljoprivredne avijacije - uz poletno-sletne staze Prečec, Štakorovec): PREČEC, LUPOGLAV, BOŽJAKOVINA I ŠTAKOROVEC

- servisno poljoprivredni centar: LUPOGLAV, ŠTAKOROVEC

- groblje KUSANOVEC (istočno)

Od vrsta poljoprivredne proizvodnje i drugih privrednih djelatnosti navedeno je voćarstvo i vinogradarstvo u Brckovljanima, agrikultura u Prečecu i kupusare u Štakorovcu, Stančiću i Hrebincu, proizvodnja jaja u Božjakovini (nesilice), te male mliječne farme, prerada voća i povrća, stočarske peradarske farme kroz individualne pogone - prema granici sa Zelinom.

Od ostalih djelatnosti plan predviđa razvoj uslužnih djelatnosti i sličnih usluga, spominjajući odlaganje i preradu krutog otpada - bez posebno označene lokacije.

Također se spominje razvoj ugostiteljstva vezano za vikend zone u centralnoj i sjevernoj zoni razvoja (Božjakovina, Brckovljani, Stančić), te sugerira specijaliziranu vinoteku u vinskom podrumu Božjakovina i aktiviranje mreže kurija kroz ponudu specijaliziranog ugostiteljstva.

Sustav naselja predviđen planom uspostavlja hijerarhiju centara, te pored općinskog središta, odnosno središta mikroregije Dugo Selo, uspostavlja hijerarhiju sekundarnih središta:

a) lokalni centri
Brckovljani-Božjakovina-Gračec (razvoj oslonjen na poljoprivredu i prigradski turizam)
Lupoglav-Prečec (poljoprivredni centar, uz željezničku prugu)

b) pomoćno središnje naselje
Stančić-Štakorovec

Ove kategorije centara trebaju zadovoljavati temeljne središnje funkcije za svakodnevni život. Kategorija centra uvjetuje i opremu društvenom infrastrukturom, te se u lokalnom centru planira osnovna škola i dječja ustanova, ambulanta, društveni dom (postoje objekti), sportski sadržaji i mogućnost eventualne uspostave poljoprivredne stručne škole u Božjakovini.

Promet

Danas, a naročito u vrijeme zatvaranja autoceste, prometnica Dugo Selo-Brckovljani-Vrbovec čini cestovnu magistralu vežući sjever i istok Hrvatske.

Veoma je važno da se što prije izgradi trasa Bjelovarske auto ceste do Vrbovca sjeverno od općinske granice, time bi se veliki dio tranzitnog prometa prebacio na tu prometnicu čime bi se i prostor općine kvalitetnije vezao na osnovnu mrežu autoceste u ovom dijelu zemlje.

U narednom razdoblju osnove politike cestovnog prometa treba usmjeriti poboljšanju postojećih trasa cesta etapnim rekonstrukcijama poprečnog profila ceste površinama namjenjenim pješacima biciklistima i zaštitnom zelenilu te poboljšanju prometnih tokova i signalizacije na raskrižjima.

Željeznički promet

Današnja mreža pruga i postaja u cijelosti zadovoljava. U narednom razdoblju potrebno je produžiti gradske linije koje danas završavaju u Dugom Selu do Brckovljana. Prioritetno je takoder iseliti "stanare" iz postojeće postajne zgrade koja treba služiti putnicima željeznice. Na cestovnim prijelazima pruge ne postoje niti uređaji za dojavu niti brklje pa bi ih trebalo u interesu sigurnosti što prije instalirati.

PTT prometna mreža

Mrežu poštanskih postaja treba u prvom redu povećati izgradnjom POŠTE i AT CENTRALE u BRCKOVLJANIMA a nakon toga moguće je proširenje telefonske mreže u svim dijelovima općine.

Vodoopskrba

Karakteristika sadašnjeg stanja vodoopskrbe je da je manje od polovice stanovništva opskrbljeno vodom iz javnog vodovoda, a preostali dio iz vlastitih izvora.

Prema tome sadašnje stanje ne zadovoljava budući vodovodna mreža nije dovoljno razvijena a nedostaju i količine vode. Mreža u cijelosti ne postoji u perifernim naseljima općine i to u naseljima HREBINEC, ŠTAKOROVEC, STANČIĆ, KUSANOVEC, PREČEC, TEDROVEC, LUPOGLAV.

Neophodno je, u narednom razdoblju navedena naselja opskrbiti vodovodnom mrežom i dovoljnim količinama pitke vode.

Obrana od poplava

Može se konstatirati da je obrana od poplave u većem dijelu riješena pa je potrebno u narednom razdoblju održavati sve izvedene sustave zaštite od poplave.

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

U općini nije riješen sustav odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i time je stvorena loša sanitarna situacija u životu stanovnika općine. Zagađuje se cijeli okoliš mjesta i okolnih naselja. Neophodno je učiniti reviziju cjelovite studije odvodnje područja općine naročito sa stanovišta rasporeda lokacija uređaja za pročišćavanje. Posebnu pažnju treba posvetiti odvodnji ruralnog područja sela i zaseoka i proizvodnih objekata poljoprivrede u Božjakovini.

Opskrba strujom

Postojeće stanje razvoja elektroenergetske mreže zadovoljava. Sva izgrađenaa naselja imadu električnu zračnu mrežu sa odgovarajućim brojem trafo objekata 10/0,4 kV. U središtu konzuma nalazi se TS 30/10 kV preko koje prolazi i magistralni vod za TS VRBOVEC.

Budući da na području nema većih proizvodnih pogona snaga instalirane mreže uglavnom zadovoljava potrebe postojećeg stanovništva i proizvodnih pogona gospodarstva.

Opskrba plinom

Veći dio općine ima priključak na plinsku mrežu zemnog plina. Postoje neka naselja koja bi trebalo plinificirati, a to su: LUPOGLAV, HREBINEC, DONJE DVORIŠĆE, KUSANOVEC, PREČEC I TEDROVEC.

Otpad

Plan je utvrdio načelnu lokaciju deponije komunalnog otpada za cijelu bivšu općinu Dugo Selo - južno od Dugog Sela (simbolom naznačeno u planu namjene površina). Takvo načelno rješavanje problema otpada, uz deklarativne postavke plana o zaštiti tla i okoliša rezultiraju divljim deponiranjem na brojnim lokacijama i u općini Brckovljani, ugrožavajući faktično okoliš.

U pogledu zaštite okoliša konstatira se da nije bilo moguće izvršiti valorizaciju prostora temeljenu na praćenju i trajnom istraživanju stanja okliša. Posebno se ističu slijedeći aspekti zaštite okoliša:

- zaštita voda - degradiranih zbog nedostatka regulirane odvodnje i prečistača, neuređenih gospodarskih dvorišta i septičkih jama, primjene kemijskih sredstava upoljoprivredi

- zaštita od brodskih voda - izgradnjom retencija, lateralnih kanala i propusta u cestovnim i željezničkim nasipima

- zaštita od destruktivnih padinskih procesa - uvjetima gradnje

- zaštita šuma - svedenih krčenjem zbog obradivog zemljišta (u ravnici) i izgradnje (na brežuljcima) na ostatke koje treba sačuvati i gdje je moguće proširiti pošumljavanjem

- zaštita poljoprivrednog tla - od upotrebe kemijskih sredstava u intenzivnoj poljoprivredi i deponiranja otpada

- zaštita zraka - zasada isključivo vezano na prometnice

- zaštita od buke - perspektivno je treba primjenjivati

- otpad - preporuka je primjena sistema deponija s kontroliranim prekrivanjem zemljom, bez lokacije.

Zaštita prirode ostvarit će se kroz očuvanje (i mjestimično proširenje) svih šuma. Zatim će se štititi parkovi Božjakovina i Prečec, ornitološki rezervat Lupoglav-Čret (crna roda i bijela čaplja), park šuma Lešćara, i vidikovci Brckovljani i Hrebinečki breg (sačuvati vizure i spriječiti degradaciju prostora). Posebno se navodi da su hidromelioracionim zahvatima uništeni šumarci, vrbici, živica, koji su svi imali značajan mikroklimatski utjecaj i služili kao stanište životinjama, dakle ukupnoj ekološkoj ravnoteži prostora. Zbog toga se preporuča stvoriti nove poljozaštitne pojaseve uz kanale s autohtonim vrstama visokog i drugog zelenila.

Graditeljska baština koju treba zaštititi su naselja tradicijske tipologije: naselja s autentičnom seoskom matricom (Donje Dvorišće), karakteristični potezi i rahlost izgradnje (gotovo sva naselja), te pojedinačni objekti koje treba sačuvati i eventualno preseliti u etno-park (Gornje Dvorišće, Gračec, Štakorovec).

3.OCJENA SVRHOVITOSTI PROSTORNOG PLANA OPĆINE DUGO SELO ZA OPĆINU BRCKOVLJANI

Od donošenja Prostornog plana općine Dugo Selo zbilo se nekoliko značajnih promjena koje relativiziraju već naznačene pozitivne vrijednosti ovog plana (mogućnost izgradnje obiteljskih kuća unutar građevinskih područja na temelju odredaba za provođenje prostornog plana i očuvanje infrastrukturnih koridora):

a) Brckovljani su postali samostalna općina koja sada ima potrebu uspostaviti svoj vlastiti centar sa svim sadržajima koji karakteriziraju općinski centar (uprava, kultura, socijala, obrazovanje, zdravstvo, sport itd).

b) Nova općina sada je nosioc inicijative razvoja koji bi osigurao ekonomski prosperitet općine i njeno postupno opremanje infrastrukturnim i društvenim sadržajima, što se teško može provesti samo razvojem poljoprivrede.

c) U međuvremenu je djelomično provedena privatizacija poljoprivrednog dobra Božjakovina (nije data koncesija za poljoprivredno zemljište te se sada potencijalno javljaju novi inicijatori razvoja.

d) Zagrebačka metropola vjerojatno će iskazati potrebe novih koncepata razvoja koji se mogu reflektirati na prostor ove općine - npr. istočni terminal, kontejnerski terminal, bescarinska zona i sl. koji bi ovdje našli optimalne lokacije (željeznički i cestovni pravci)

e) Za očekivati je porast svijesti o značaju ekologijskih uvjeta života (donijet je i novi Zakon o zaštiti okoliša), te se ova općina sa zasada relativno zdravim okolišem, mora suočiti s potrebom rješavanja problema koji postoje: izgradnja kanalizacije s prečistačima, rješavanje problema otpada, regulacijom potoka i pošumljavanjem zbog sanacije klizišta i erozija.

f) Isto tako u porastu je potreba za očuvanjem povijesnog nasljeđa kao bitne komponente jačanja nacionalnog i regionalnog prigorsko-posavskog identiteta, i to kao psiho-socijalna kategorija tako i element unapređenja atraktivnosti područja zbog ekonomskog i društvenog razvoja. lako je plan visoko ocijenio tradicionalne ruralne ambijente i objekte, u potpunosti je izostala valorizacija i mjere zaštite jedinstvene vrijednosti imanja Božjakovina, čiji su objekti razasuti cijelim teritorijem općine kao materijalno svjedočanstvo 800 godišnjeg trajanja ovog imanja.

 

B. PROGRAM MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU

1. PROCJENA POTREBE IZRADE NOVIH DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Na temelju ocjene svrhovitosti prostornog plana općine Dugo Selo u prostoru općine Brckovljani predlaže se u roku izraditi Prostorni plan uređenja općine Brckovljani. Na temelju tih ocjena mogu se već sada iskazati slijedeći elementi prostornih promjena:

1. Za potrebe osiguranja prostora za izgradnju centralnih funkcija općine (dječji vrtić, osnovna škola, sportski tereni, zdravstvena ustanova i sl.) potrebno je uključiti u građevinsko područje čestice k.č.br. 1528/1, 1528/3, 1531/7, 1531/6, 1631/1, 1532/4 sve u K.o. Brckovljani.

2. Za potrebe razvoja male privrede, te drugih funkcija općine trebalo bi proširiti građevinsko područje na parcele 1546, 1547, 1549, dio 1560, dio 1550, 1551, 1552, 1553, 1554, 1555, 1556, 1557, 1594, 1608, 600/1, 600/2, 600/3, 601/2, 601/3, 601/9, 601/10, 602/2, 602/5, 608/1, 608/5, 608/6, 602/3, 605/4, 605/3 sve u K.o. Brckovljani.
Kod prenamjena navedenih pod 1. i 2. treba imati u vidu da se radi o danas poljoprivrednom zemljištu, koje je međutim naslonjeno na magistralne prometnice i izloženo intenzivnom zagađenju zraka (pojas od 150-200 m oko prometnice).

3. Potrebno proširenje groblja Brckovljani zahtijeva da se u građevinsko područje uključe parcele k.č.br. 46/4, 46/5, 44/4, 46/1, 46/2, 46/3, 118/2, 118/1c, 118/1b, sve u k.o. Brckovljani.

4. Za organiziranu obiteljsku izgradnju (postoji parcelacija) nastavno na postojeće naselje sjeverno od ulice Slavka Kolara (sada se uvodi vodovod) u građevinsko područje uključiti parcele 1520/1 do 1520/53 sve k.o. Brckovljani.

5. Pored navedenih prijedloga općine kod izmjene plana treba razmotriti i sljedeće zahtjeve građana, za uključenje u građevinsko područje, uz napomenu da je većina od njih uz cestu, struju, vodu i plin.

5.1. Naselja Gornja Greda i Lupoglav kč.br. 411, 412, 413, 415, 416, 417, 512, 510, 509, 511, 503, 507, 506, 504, 503, 502, 457, 454, 452, 451, 450, 447, 445, 443, 442, 444, 443, 449, 453, 743, 745, 744, 675, 676 te 1516, 1517, 2683 k.o. Lupoglav.
Istovremeno bi se građevinsko područje naselja Gornja Greda moglo smanjiti isključenim parcelama 384, 383, 382, 773 do 778 i 780 k.o. Lupoglav iz građevinskog područja, jer se radi o šumskom zemljištu.

5.2. Naselje Donje Dvorišće kč.br. 1226/8 i 1228/6, 1381/5 i 1463/2 k.o. Prozorje.

5.3. Naselje Hrebinec: 1509/5 k.o. Hrebinec.

5.4. Naselje Brckovljani i Prikraj: kč.br. 575/1 do 575/6, 1300, 442/1, 442/3, 442/2, 442/4, 624/1 do 624/6, 618/2, 18/3, 618/4, 626/1, 626/5, 627/1, 575/1, 575/2, 575/3, 575/4, 575/5, 576/6, 770/4, 689/1, 684/1, 684/2, 684/3, 684/4, 687/1, 687/3, 687/4, 687/2, 688/1, 691/1, 690/3, 690/5, 690/4, 690/2, 691 /4, 691 /3, 691 /2, 691 /3, 691 /4, 690/6, 690/1 sve k.o. Brckovljani.
Kod valorizacije ovih zahtjeva uzet će se u obzir kriterij blizine odnosno povezanost s postojećim građevinskim područjem, kako ne bi došlo do zadiranja u poljoprivredno zemljište, te da se postigne racionalno prostorna organizacija, posebno za opremanje komunalnom infrastrukturom. Također će se ispitati mogućnosti da se pored već predloženih isključenja (točka 5.1. gornjeg popisa) ispitaju mogućnosti isključivanja iz građevinskih područja onih parcela koje nisu na javnom putu, te nije realna njihova izgradnja u planskom razdoblju. Cilj će biti da se proširenja građevinskih područja kompenziraju njihovim smanjivanjem, nakon detaljne valorizacije.

6. Za bilo kakav razvoj novih djelatnosti, kao i za sanaciju postojećeg stanja degradiranog okoliša potrebno je planom provjeriti i detaljnije definirati:

- vodoopskrbni sistem

- odvodnja s prečistačem

- deponiranje otpada

7. Osim navedenog potrebno je revidirati zaštitu spomeničke baštine uključenjem ovih objekata:

Kurija u polju zapadno od Lupoglava

Stara šumarska škola u naselju Prečec

Crkva i stara škola u naselju Lupoglav

Kapelica pokraj crkve u naselju Brckovljanima

Stara škola u Brckovljanima

Kurija istočno od ceste za centar Brckovljana

Klet s podrumom u Brckovljanima

Stara domaćinska škola u Brckovljanima

Kurija Štakorovec

Nakon detaljnije valorizacije eventualno i neki drugi objekti imanja Božjakovina.

Kod revizije režima zaštite trebalo bi detaljnije odrediti mjere zaštite etnoloških spomenika (inventarizacija i konkretne mjere, uključivo i mogućnost preseljenja u novoformirani etno park Brckovljani). Također bi trebalo povesti računa da se u nekom od zaštićenih objekata formira i etno zbirka. U Odluci bi trebalo odrediti obilježavanje mjesta u kojem su živjeli i radili (Slavko Kolar i August Cesarec), te potrebu ispitivanja i očuvanja arheoloških lokaliteta.

Pored donošenja Prostornog plana uređenja općine za realizaciju "Zone male privrede i centralnih sadržaja" južno od magistralne ceste za Bjelovar, između riječice Zeline i ceste za Lupoglav, površina obuhvaća cca 30 ha, potrebno je izraditi i donijeti detaljni plan uređenja (regulacija) kojim će se riješiti detaljna namjena površina, način opremanja infrastrukturom, uvjete za izgradnju objekata (na tipskoj parcelaciji za malu privredu veličine parcela 2500-5000 m2) i drugo.

Prostorni plan uređenja općine i detaljni plan uređenja "Zone male privrede i centralnih sadržaja" izradit će se u skladu s pravilnikom kojim će Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša odrediti sadržaj i način izrade planova prostornog uređenja.

2. POTREBA PRIBAVLJANJA PODATAKA I STRUČNIH PODLOGA ZA IZRADU DOKUMENATA PROSTORNOG RAZVOJA

Za izradu novog Prostornog plana uređenja općine potrebno je pravovremeno pribaviti slijedeće stručne podloge:

- Revizija Idejno rješenje odvodnje otpadnih voda naselja Brckovljani, javno vodoprivredno poduzeće, Zagreb, posebno u odnosu na sisteme lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

- Studija opskrbe vodom

- Konzervatorska inventarizacija spomeničke baštine

 

3. DRUGE MJERE ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU

Za planiranu realizaciju proširenja groblja u Brckovljanima potrebno je izraditi stručnu podlogu za izdavanje lokacijske dozvole (u izradi po narudžbi općine Brckovljani).

Za planiranu obnovu špiritane i proširenje ekonomskog dvorišta Prečec izgradnjom nove farme potrebno je izraditi stručnu podlogu za izdavanje lokacijske dozvole. Špiritana je u okviru servisne zone Božjakovina, dok će se farma graditi izvan građevinskog područja, u skladu s člankom 42. Zakona o prostornom uređenju, odnosno člancima 55. i 56. sada važeće Odluke o donošenju prostornog plana Općine Dugo Selo (naručitelj - imanje Božjakovina).

4. FINANCIRANJE PROVEDBE PROGRAMA MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU

 

Izrada Prostornog plana uređenja općine  

  81.650,00 kn

Izrada detaljnog plana uređenja "Zone male privrede i centralnih sadržaja"  

10.650,00 kn

Izrada studije odvodnje i vodoopskrbe  

 30.000,00 kn

Izrada konzervatorske inventarizacije spomeničke baštine  

  10.000,00 kn

Sveukupno:  

132.300,00 kn

LITERATURA:

PRETHODNA STRANICA