VZO BRCKOVLJANIPREDHODNA STRANICA

ŠTAKOROVEC


Ovo je feudalni posjed kojemu je 1598. godine vlasnik bio Gašpar Bobinac, a podložnik Grgur Wssak. lste godine živi ovdje i slobodnjak Matej Zaboo Wikinichya Zett. U dokumentu iz 1600. godine kaže se da rečeni Bobinac ima samo jednu podložničku kuću. 

U XVII. stoljeću grofovi Zrinski, gospodari Božjakovine, predali su posjed Štakorovec zajedno sa dvorcem Stjepanu Vrebelju kao svom slobodnjaku vazalu radi službe u vojsci. Poslije pogibije Petra Zrinskog država je zaplijenila ovaj posjed iako se tome protivio spomenuti Vrebelj. 

U XVIII. i početku XIX. stoljeću nalaze se ovdje manji plemići posjednici Praskash, Bušić, a kasnije dolaze ovamo Erdödy. Ova obitelj potječe iz satmarske županije u Ugarskoj. Plemstvo joj je dodijeljeno 1459., a grofovstvo 1565. godine. Najvažnija je Iičnost toga roda Toma kardinal (umro 1521.). Tu su rođeni 1868. godine Toma, 1869. Leopold, 1873. Koloman, 1878. Marija Terezija. Godine 1914. obitelj Erdödy odavle se iselila u Bratislavu (Požun). Toma je umro u Beču 1918., a Leopold u Varaždinu 1935. Toma se vjenčao s barunicom Terezijom Rast. Marija Terezija istupila je 1922. u Beču iz Katoličke crkve.

Poslije odlaska Erdödy-a 1914. godine zemaljski erar kupuje posjed Štakorovec i pridružuje ga zemaljskom dobru Božjakovini, a kasnije ergeli u Stančiću. (Adamček-Kampuš, Popisi, 397, 476, 570. - Izvještaj o stanju zemaljskog dobra Božjakovine i gospodarske škole za seoske domaćice u Božjakovini, Zagreb 1925, str. 8. -Župski arhiv, Status animarum, Štakorovec.)

Štakorovec je udaljen od župne crkve 4,6 km.

 

Broj stanovnika:  

g. 1802.           128 

g. 1842.           106 

g. 1893.           187 

g. 1931.           273 

g. 1971.           276

Broj kuća:  

g. 1857.           13 

g. 1880.           13 

g. 1931.           69 

g. 1971.           81

 

Stanovnici starosjedioci:

Antolković (Jantolković) 1736.
Bedeković 1691.
Bencak 1691.
BIagušević 1691-1779.
Bušić plemić 1736.
Čiger 1691. Izumrli.
Erdödy grofovi 1868. (1914. Odselili su se u Bratislavu.)
Ferenček 1691.
Garašić (Karasić) 1736.
Grižinovec (Gresina) 1691.
Jakopaš 1691-1779.
Kažek 1880.

Krnjak 1779. Nasljednik Garašić.
Malinić 1779.
Matkan 1691.
Mikuš 1736.
Praskač plemić 1736.
Škrinjar 1840.
ŠkrIec 1831.
Tomašić 1691-1932. Izumrli.
Tomović 1691.
Valentak 1861.
Vukanić 1691.
Žganec 1691.


(Izvori za stanovnike svih sela: Nadb. arhiv Zagreb, Kanon. vizitacija Katedr. arhiđakonata g. 1691., 1695., 1736. i 1779. -Župski arhiv Brckovljani, Župska spomenica, Status animarum. - Institut za jezik Hrv. akademije Zagreb, Popis stanovnika kotara Dugo Selo 1931. godine. - Leksik prezimena SR Hrvatske, Zagreb 1976. )

VZO BRCKOVLJANIPREDHODNA STRANICA