BRCKOVLJANI |
|
|
|
|
|
Selo Brckovljani dobilo je ime po župnoj crkvi sv. Brcka i razvijalo se uz tu crkvu kao bliže i važnije naselje uz, središte gospoštije, Božjakovinu. Ime se ovoga sela običavalo u dokumentima zapisivati kao "Sveti Brcko u Božjakovini" ili "Sveti Brcko iznad Božjakovine". Ime Brckovljan ili Brckovljani upotrebljava se općenito tek u XIX stoljeću. Crkva u Brckovljanima vjerovatno je građena u XIII. stoljeću, oštećena je za turskih ratova u XVI., popravljena u XVII., a proširena izgradnjom dviju kapela ili poprečnih lađa u XVII. i XVIII. stoljeću. Župa kao crkvena ustanova ili organizacija djeluje od XV. stoljeća do 1665. godine s prekidima zbog turskih ratova i nestašice svećenika, a od 1665. do danas bez zastoja (kontinuirano). U doba feudalizma (do 1848. godine) nalazi se u Brckovljanima sučija, ovisna o gospoštijskom sudu u Božjakovini. Zbog sajmova kod crkve selo se zove Varoš. Poslije ukinuća feudalizma ostaje i dalje u Brckovljanima sučija ovisna o bilježništvu u ovom selu, o kotarskom sudu u Dugom Selu i županiji u Zagrebu. 1870. godine ukida se ovdašnje bilježništvo i njegovo područje pripaja novoosnovanoj općini u Dugom Selu. Od 1892. godine do kraja Drugog svjetskog rata postoji općinsko poglavarstvo u Brckovljanima. 1847. godine osnovana je ovdje privatna, a 1848. javna škola, koja 1891. postaje dvorazredna, što znaći, da ima dva učitelja. Godine 1857. polazi ovu školu 63 djece, i to, 48 dječaka i 15 djevojčica. Broj stanovnika: g. 1802. 111 g. 1842. 165 g. 1893. 239 g. 1931. 319 g. 1971. 309. Broj kuća: g. 1857. 26 g. 1880. 34 g. 1931. 75 g. 1971. 96.
STANOVNICI STAROSJEDIOCI Popis obitelji iz 1691. godine: |
|
|
Bačić |
Martini
|
|
Ove su obitelji osim Lukšića, izumrle do sredine XVIII stoljeća. Popis obitelji iz g. 1779: |
|
|
Brozić, |
Krizmanić, |
|
Prve su 4 obitelji brzo izumrle, a Lukšić i Muretić žive ovdje 1948. Popis obitelji koje su u XIX stolj. živjele ovdje: |
|
|
Babić 1834. |
Maretić1883. Novosel 1853. |
|
|
|