POSJED BOŽJAKOVINA U XIX I XX STOLJEĆU

POSJED BOŽJAKOVINA 1980. GODINE 

Radna organizacija "Božjakovina" ima u posjedu ukupno 2.330 ha zemljišnih površina. Godinama se ratarska proizvodnja odvija na cca 1.100 ha, što čini 47% od ukupnih površina.

Struktura zemljišnih površina:

1. oranice 1100 ha ili 47% 

2. livade 664 ha ili 28% 

3. pašnjaci 239 ha ili 10%

4. šume 148 ha ili 7%

5. neplodno 64 ha ili 3%

6. ostalo 115 ha ili 5%. 

Ukupno 2330 ha ili 100%.

Navedenih 2330 ha nalazi se na području Dugog Sela, Vrbovca i Zeline. U Dugom Selu zemljište je raspoređeno na 13 katastarskih općina u ukupnoj veličini od oko 2.000 ha, dok se preostalih 330 ha nalazi u 9 katastarakih općina što Vrbovca, što Zeline.

1.100 ha oraničnih površina zaokruženo je u 6 geografski odvojenih rudina, od kojih su Stara Božjakovina, Prečec i Štakorovec veličine 300-400 ha, dok su rudine Ostrna, Krči i Andrilovec veličine 10-30 ha.

Osim Božjakovine, sve su ostale rudine udaljene od ekonomskog dvorišta 3-15 km, što znatno otežava organizaciju rada i bitno utječe na produktivnost ljudi i strojeva u izvršenju dnevnih i operativnih zadataka.

Ostale su površine neuređene, rasute među privatne posjede i nepodesne za bilo kakvu organiziranu i mehaniziranu proizvodnju.

Oranične površine, u okviru navedenih šest rudina, smještene su u ravničarskom dijelu pripadajućih katastarskih općina. Kao takove imaju složen sistem odvodnje mrežom gusto položenih otvorenih kanala. Zemljište je uređeno do nivoa dvostrešnog naora, širine slogova od 20-25 m i duljine 150-250 m, sa naglašenim međusložnim jarcima, koji imaju funkciju površinske odvodnje viška vode sa slogova.

Obzirom da se radi o hidrogeniziranim teškim tlima uz ciklonski karakter klimafaktora, ovakav sistem po svojoj funkciji ne odgovara intenzivnijoj proizvodnji, a istovremeno stavlja proizvodnju u visoku zavisnost o negativnom djelovanju viška podzemnih i površinskih voda, što se u pojedinim godinama katastrofalno odražava na rezultate proizvodnje.

Strukturu sjetve čine tri osnovne kulture: pšenica, kukuruz i uljana repica, dok se ozimi i proljetni ječam interpoliraju u sjetvu iz nužde. Vrlo je značajno povećanje površina pod uljanom repicom, koja se vrlo dobro uklapa u plodored, a može dati u prosječnoj proizvodnji bolji brutto i netto prihod po hektaru.

U 1980. god. u radnoj organizaciji "Božjakovina" zaposlen je 51 radnik u stalnom radnom odnosu.