POVIJEST BOŽJAKOVINE I OKOLICE

POGLAVLJE IX
Pokušaj proširenja alodijalne proizvodnje

Podložnici vlastelinstva Božjakovine nastavili su i u XVIII stoljeću proširivati svoje poljoprivredne površine raskrčivanjem šikara i šuma, te melioracijom tla izloženog poplavama. Sve su se te zemlje i nadalje smatrale posebnim činženim zemljama (terrae censualisticae). U svim su se selima istodobno povećale i selišne zemlje (za koje su seljaci davali redovite daće i tlaku).

O njihovu porastu svjedoče podaci o veličini seljačkih oranica 1680. i 1774.:

U svim navedenim selima selišne su oranice povećane, u nekima čak 3—8 puta. _{(Izračunato prema podacima u urbaru iz 1680. i spisima urbarijalne regulacije (Urbaria et Conscriptiones, sv. 40, br. 13; Arhiv Zagrebačke županije Kut. 269, 270).)}

Na vlastelinstvu se u prvoj polovici XVIII stoljeća osjetno povećao braj zavisnih seljaka. God. 1750. popisano je 365 kmetskih domaćinstava sa 1160 odraslih muškaraca. Grofu Ivanu Draškoviću pripadalo je 196 ili 53% kmetova. Ostale kmetove posjedavali su plemići. _{(Conscriptiones bonorum ante regulationem comitatuum, Fasc. 15, br. 68, 248, 194, 159, 266, 55, 158, 196, 138, 105, 204.)}

U prvoj polovici XVIII stoljeća na vlastelinstvu Božjakovini položaj se kmetova pogoršao. Pokazali smo da je u XVII stoljeću njihov osnovni teret bila tlaka. Tlaka se u različitim oblicima nastavila povećavati sve do sredine XVIII stoljeća. To je povećanje bilo povezano s nastojanjem feudalne gospode da prošire svoju alodijalnu proizvodnju.

Kad je nakon seljačke bune 1755. posebna kraljevska komisija započela u Zagrebu saslušavati seljake o feudalnim teretima, pred njom su se pojavili i predstavnici sela s Božjakovine. Svi su se u prvom redu žalili na povećavanje različitih oblika tlaka.

Kmetovi generala Josipa Kazimira Draškovića iz Brckavljana tužili su se npr. da su želiri, koji su ranije davali mjesečno 2 dana tlake, prisiljeni raditi četini dana. Seljaci su ranije morali 2—3 dana godišnje sudjelovati u vlastelinskom lovu. Tu je obvezu vlastelin pretvorio u devet dana tzv. lovne tlake, koju su seljaci morali odraditi na njegovim poljima. Morali su također preuzeti novu radnu obvezu, da predu vlastelinsku kudjelju.

Na iste terete tužili su se i kmetovi sela Božjakovine. Njima je također nametnuta lovna tlaka i pređa vlastelinske kudjelje. U oba je sela uvedena desetina šljiva koju ranije nisu davali.

U selu Dvorišću grof Drašković je 1749. povećao redovitu tlaku: prisilio je kmetove, koji su ljeti tjedno tlačili četiri, a zimi tri dana, da čitavu godinu svaki tjedan rade četiri dana. I u tom je selu uvedena pređa vlastelinske kudjelje. _{(Arhiv ob. Drašković, Kut. 38, br. 1549.)}

Kmetovi iz Dugog Sela žalili su se da im je vlastelin Nikola Petković oko 1735. nametnuo "prekobrojnu tlaku" (superumerarios labores). Pavrh redovite tlake svaki je morao raditi još 5 dana u vinogradima, 5 dana u žetvi, 4 dana na obradi lana, 2 dana kositi i sakupljati sijeno, 2 dana okopavati "tursku pšenicu" (kukuruz) i jedan dan orati. Njima je također nametnuta dužnost da predu vlastelinsku kudjelju. _{(Acta Commissionalia, Prot. 8/XI, str. 661.)}

Plemićki podsudac Juraj Petković opteretio je kmetove u Prozorju, povrh redovne tlake, sa 14 mazličitih radnih obveza. Svaki je morao 9 dana dovoziti drva i građu. Svi su povrh tlake morali kositi, vršiti žito, raditi u vinogradima itd. Svaka je kuća prisiljavana 5 dana orati Petkavićeva polja, a svaka žena morala je ispresti 2 libre njegove kudjelje. Petković je svojim kmetovima u Gračecu, tlaku koja je iznosila 2 dana tjedno, povećao na 3—4 dana. _{(Acta Commissionalia, Prot. 8/XI, str. 661—663, 665.)}

Kmetovi Josipa Raffaya iz Kopčevca također su se žalili na prekobrojnu tlaku. Ranije su za obradu vlastelinskog lana davali 2 radnika, a Raffay ih je prisilio, da rade tako dugo dok se ne obradi sav lan. Natjerao je njihove žene da besplatno predu vlastelinsku kudjelju. _{(Acta Commissionalia, Prot. 8/XI, str. 706—707.)}

Sigismund Škrlec je oko 1730. svoje kmetove u Kopčevcu prisilio, da "svaka kuća povrh tlake daje godišnje dva jarma sa šest volova s plugom (za oranje), da svaki besplatno svozi njegova žito i sijeno u spremišta i daje 4 radnika za obradu lana". Na sličan način tužili su se kmetovi iz Kozinščaka kojima je nametnuta lovna, a onima iz Štakorovca "prekobrojna" tlaka. _{(Acta Commissionalia, Prot. 8/XI,, str. 37, 81, 85.)}

Seljaci iz Sv. Helene tvrdili su, da im je tlaka od 2—3 dana povećana na 6 dana tjedno. Povrh toga nametnuti su im i prekobrojni radovi. _{(Acta Commissionalia, Prot. 8/XI,, str. 814—8l5.)}

Kraljevska komisija je 1755. naredila, da se ukinu svi "ekscesivni" oblici radne rente (lovna tlaka, pređa kudjelje prekobrojni radovi), ali do osjetnog smanjenja tog tereta došlo je tek provođenjem urbarijalne regulacije.