Nakon 110 mjeseci gradnje otvorena školska 

športska dvorana u Božjakovini za potrebe 680 učenika

ŠPORTSKA DVORANA U BOŽJAKOVINI 
NAPOKON ZAVRŠENA

Ministar Strugar poklonio lopte i najavio promjene koje će školu učenicima učiniti privlačnijom.

Uz nazočnost brojnih gostiju među kojima su bili saborskih zastupnik Stjepan Dehin, župan Zagrebačke županije Branimir Pasecky i predsjednik Županijske skupštine Miroslav Ivoš, ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar otvorio je 28. travnja školsku športsku dvoranu pri Osnovnoj školi Stjepan Radić u Božjakovini. Tom prigodom ministar Strugar kazao je da je upravo Radićeva parola "prosvjetom k slobodi" i danas aktualna, te da je unatoč svemu i danas znanje jedan od najvećih potencijala naše zemlje. Budućnost škole je u zajednici učitelja, roditelja i učenika, dodao je Strugar, koji je, predajući dvoranu na korištenje, učenicima poklonio i jedan set lopti.

Dvorana u Božjakovini je, prema njegovim riječima, jedan od 115. objekata, koliko ih se trenutačno gradi u školstvu, a ove bi ih godine trebalo biti završeno 27, što će, kako je naglasio Strugar, biti osnova za početak promjene školstva kojim bi škola učenicima trebala biti daleko privlačnija nego što je sada.

O razvoju školstva koje na području općine Brckovljani ima tradiciju još od 1830. godine govorio je predsjednik Općinskog vijeća Brckovljani Milan Kralj. Zanimljivo je, rekao je Kralj, da je uz osnovnu školu Božjakovina nekada imala vrtlarsku školu, te školu za domaćice, a Lupoglav školu za zidare, da bi krajem sedamdesetih godina ovoga stoljeća cijelo područje sadašnje općine ostalo bez ikakve škole. No to je sada nakon izgradnje nove škole i dvorane bitno izmijenjeno. 

Ravnatelj škole, Jozo Pelivanović izračunao je da je izgradnja dvorane trajala punih 110 mjeseci, a sada će je koristiti 680 učenika zahvaljujući prije svega načelniku Funteku, istakao je. Svečanost otvorenja dugo očekivane dvorane pratio je bogat kulturno umjetnički program. Glazbene, literarne i plesne nastupe pripremili su učenice OŠ Stjepan Radić iz Božjakovine.

Nakon svečanog otvorenje objekta, uzvanici i domaćini razgledali su lijepo i funkcionalno uređenu unutrašnjost dvorane, te su udarcima nogom "testirali" čvrstoću poda i kvalitetu lopti koje je ministar Strugar poklonio učenicima škole. Učenici su ministru uručili prigodan dar u znak sjećanja na boravak u Božjakovini, a načelnik Funtek uručio mu je priznanje što mu je Općinsko vijeće Brckovljana dodijelilo prigodom Dana općine.

Dvorana na prijelazu milenija

- Gradnja je započela još u prošlom mileniju, - kazao je načelnik Funtek.

- Kostur zgrade sa željeznom krovnom konstrukcijom krovišta bez pokrova izgrađen je još 1992. godine. Tako je stajao do 1997. Od 1994. tražili smo tehničku i financijsku dokumentaciju, koju nismo našli niti dobili. Upućivani smo na različite adrese: građevinskoj tvrtki "Dom" koja je izvodila radove, čelnicima ondašnje općine Dugo Selo koji su ugovarali i nadzirali gradnju. Nešto smo našli od dokumentacije, no dnevnik izvedenih radova na temelju kojeg se vršilo plaćanje, nije nam bio dostupan. Izvođač radova teretio nas je za neplaćeni dug, što nas nije iznenadilo. Zatražili smo vještačenje i procjenu izvedenih radova, prema kojoj je utvrđeno da izvedeni radovi vrijede 180 000 DEM, a prema financijskoj dokumentaciji plaćeno je u protuvrijednosti 536 000 DEM izvođaču radova - što je ogromna razlika!? 

Gradnja je nastavljena 1997. godine kad je Ministarstvo prosvjete i športa osiguralo 700 tisuća kuna za stolariju i krovište. U 1998. to ministarstvo osiguralo je 1, 7 milijuna kuna, no morali smo izmijeniti projektnu dokumentaciju, što je potrajalo mjesecima, tako nismo realizirali odobrena sredstva, koja su skinuta izmjenom državnog proračuna. Temeljem izmijenjene dokumentacije u 1999. godini raspisan je natječaj i izabran ponuditelj radova s ponudom 2,8 milijuna kuna bez unutarnje opreme, no tadašnja ministrica Ivanišević izbor nikad nije potvrdila. Za 2000. godinu u državnom proračunu predviđeno je 100 000 kuna, što je nakon podnesenog amandmana saborskog zastupnika Stjepana Dehina prethodnim dogovorom povećano na 2 milijuna kuna. Novi ministar Strugar potpisao je odabir izvoditelja "Zagorje graditeljstvo", započeli su radovi koji su završeni neposredno pred otvorenje dvorane.

-Čitavo desetljeće djeca su dvoranu gledala nedovršenu, a od sada imaju mogućnost koristiti je zahvaljujući mnogima - zastupniku Dehinu, ministru Strugaru i njegovim pomoćnicima. Sretni smo što smo je otvorili i djeci na korištenje predali pri kraju ovog mandata - naglasio je načelnik Funtek.(Nenad Haleuš Mali)
              

OPREMLJENI I AKTIVNI VATROGASCI PROSLAVILI OBLJETNICU

70. GODINA DVD-a HREBINEC

DVD Hrebinec proslavilo je u subotu 5. svibnja prigodnom svečanom sjednicom sedamdesetu obljetnicu svoga djelovanja. Pokrovitelj proslave bilo je Općinsko Poglavarstvo, a načelnik općine Željko Funtek bio je kum nove zastave s likom sv. Florijana, koju je svečano predao zapovjedniku društva Tomislavu Pećnjaku.

O bogatoj povijesti DVD Hrebinec govorio je tajnik društva Božo Krvarić. Društvo su osnovali 25. lipnja 1931. godine Franjo Kupešić, Josip Cesar i Josip Kupešić, a prvi zapovjednik društva, koje je tada brojilo 29 članova, bilo je Tomo Kuhelec. Društvo je započelo rad sa zaprežnom vatrogasnom špricom, a već 1932. godine započela je izgradnja prvog vatrogasnog doma u Hrebincu. Godine 1964. izgrađen je novi vatrogasni dom koji je 1994. godine adaptiran, da bi danas bio jedan od najljepših domova na području općine Brckovljani. U razdoblju od 1995. do 2000. godine, prema Krvarićevim riječima, učinjeno je mnogo na modernizaciji opreme. Društvo je nabavilo navalno vozilo "Magirus" iz Nizozemske, te danas spada u red dobro opremljenih društava.

U ime Vatrogasne zajednice općine Brckovljani prigodom ovog značajnog jubileja za vatrogastvo na području općine Brckovljani, predsjednik zajednice Marijan Geceg dodijelio je 18 brončanih plamenica i medalja za hrabrost i požrtvovnost članovima DVD-a Hrebinec, a diplomu je dobio Mato Krvarić za 20 godina rada u vatrogastvu, te posebno priznanje počasni doživotni predsjednik DVD-a Hrebinec Slavko Funtek. Povelju za nesebičnu pomoć, općini Brckovljani je u ime DVD Hrebinec uručio predsjednik Božo Graberec. Tom je prigodom najljepše zahvalio načelniku općine Željku Funteku, članovima Poglavarstva, predsjedniku vijeća Milanu Kralju, kao i vijećnicima za svekoliku potporu u financijskom i organizacijskom smislu koju je općina pružala DVD-u Hrebinec. Obostrano zadovoljstvo očituje se u rezultatima koji su vidljivi u radu DVD-a, izgledu sela Hrebinec, posebice mjesnog središta kojim dominira uređen i funkcionalan vatrogasni dom - mjesto društvenih, zabavnih, humanitarnih, kulturnih i inih događanja, koja doprinose ugodnije životu mještana tog sela. (Nenad Haleuš Mali)

Mjesni odbori i vatrogasna društva zadovoljni potporom općine.

SURADNJA UZ OBOSTRANU KORIST

Mjesni odbor i DVD Prečec velikim smatraju doprinos općine u poboljšanju kvalitete života stanovnika tog sela. 
Posebno zahvaljuju načelniku Funteku koji se založio za izdvajanje sredstava iz proračuna za uređenje perona na željezničkoj postaji u Prečecu i uređenju vatrogasnog doma.

Izuzetan je doprinos izgradnja plinske i vodovodne mreže uz potporu općine i sufinanciranje građana u Prečecu - što pruža novi i bolji način života - navode mještani Prečeca.

Potporom općine zadovoljni su i u Tedrovcu. Uz plinifikaciju i vodoopskrbu ističu značaj izgrađene javne rasvjete, a dobrodošla im je i pomoć koju je dobilo vatrogasno društvo.

Mještani malih sela - Prečeca i Tedrovca ističu osjetan napredak u razvoju njihovih sredina.

Ulaganje u vatrogastvo - najisplativije

Kupnja kvalitetne vatrogasne opreme koja omogućuje brzu i učinkovitu intervenciju sigurno je ulaganje koje se isplati prilikom prve intervencije. Stoga DVD Lupoglav zahvaljuje općini na financijskim sredstvima kojima je omogućena kupnja navalnog vozila, vatrogasne cisterne za gašenje požara i vodoopskrbu, vatrogasnog kombija, izgradnja novog spremišta za vozila i opremu, te uređenje krovišta na vatrogasnom domu. Lupoglavski vatrogasci ističu dobru volju općinskog vodstva, posebice načelnika za pomoć u svakoj situaciji i za zajedničko traženje rješenja problema, jer većina onoga što ovo društvo ima ne bi se steklo bez potpore općine.

I iz DVD-a Brckovljani ističu kako su kroz četverogodišnje razdoblje uspješno izvršavali planove uz potporu općinskog vodstva. 

Uredili su vatrogasni prostor nad garažama ( 144 metra četvorna korisnog prostora za društvena događanja s opremljenom kuhinjom, instalacijama i kompletnom opremom). Najznačajnija je ipak nabava nužno potrebnog navalnog vozila koje je opravdalo svoju ulogu i već do danas interveniralo gotovo pedesetak puta. Vatrogasci ulažu svoj dobrovoljni rad u uspjeh društva, zaštitu ljudi i imovine, no bez opreme, koja je nabavljena uz potporu općine, ne bi bili učinkoviti.

I iz DVD-a Gračec ističu značajan korak u razvoju vatrogastva i vatrogasne kulture, te društvenih i kulturnih aktivnosti kojima su vatrogasci nositelji. Osim za gašenje požara osposobljeni su i opremljeni za intervencije u prometu, koje su česte na njihovu području. Njihove investicije dosežu milijun kuna, a najvažnija je nabavka navalnog vozila s opremom za prometne intervencije. Pomoć iz općinskog proračuna u visini 400 tisuća kuna godišnje, od izuzetnog je značaja za njihov rad, pa se na kraju mandata zahvaljuju općinskim vijećnicima, članovima Poglavarstva te načelniku Funteku na razumijevanju i potpori.
         

Prihod od koncerta, održanog na Uskrni ponedjeljak, 

uručen jednoj hrebinečkoj obitelji bez hranitelja

"HREBINEČKO SRCE" URUČILO 
HUMANITARNU POMOĆ

Kao što je i proklamirano u njihovom programu, Udruga žena "Hrebinečko srce" nastavila je ove godine s humanitarnim djelovanjem. Na Uskrsni ponedjeljak održan je u Vatrogasnom domu u Hrebincu veoma uspješan koncert u suradnji s poznatim Dragom Bubalom, a 2000 kuna prihoda od tog koncerta, predsjednica Udruge Đurđa Šarec Nemec uručila je ovih dana jednoj hrebinečkoj obitelji. Pomoć je tako pružena obitelji s dvoje djece koja je nedavno ostala bez hranitelja. Prema riječima gospođe Šarec Nemec "Hrebinečko srce" i dalje će pomagati svima onima kojima je pomoć potrebna, bez obzira je li riječ o vlastitoj sredini, ili pak o ustanovama koje se brinu o osobama s povećanim potrebama, kao što je to do sada bio slučaj. (Nenad Haleuš Mali)
             

 OPĆINA BRCKOVLJANI JUČER, DANAS I SUTRA

Dosadašnji načelnik Željko Funtek nositelj je HSS-ove liste kandidata za općinsko vijeće

 Općina Brckovljani, odlukom Hrvatskog sabora, postala je lokalna samouprava 1993. godine. Ali tada samo na papiru jer nije imala svoj proračun. Tek 1994. počeli su se ostvarivati prihodi, iako samo djelomično, jer mnoga poduzeća nisu uplaćivala odmah prihode na račun ove općine, već na račun općine Dugo Selo. Tek od 1995. godine u proračun su pristizala sredstva čime se moglo preživljavati, odnosno podmirivati obveze Dječjeg vrtića, Crvenog križa, Narodnog sveučilišta i dio troškova Vatrogasne zajednice bivše općine Dugo Selo, Rugvica i Brckovljani, te sredstva za održavanje groblja i materijalne troškove. Postavili smo si pitanja: Ako tako ostane, kako dalje?

Brojni naslijeđeni problemi

U to vrijeme je lokalna samouprava dobila neke veće ovlasti i svoje prihode, primjerice komunalnu naknadu, ali i obvezu plaćanja javne rasvjete. Kada spominjemo javnu rasvjetu moram navesti da smo dobili i obvezu podmirenja starog duga u visini oko 600 tisuća kuna. Vlada je svojom odlukom odredila da se javna rasvjeta plaća iz potrošene struje, a Sabor je tu odluku poništio. Tako su prošle dvije godine i onda je donijeta odluka da se dospjela dugovanja prebace na lokalnu samoupravu, odnosno općinu. Normalno, nitko pa ni mi, nije imao u proračunu osigurana sredstva da to plati, tako da se dug vukao do 1998. godine kada smo morali podmiriti dug kroz šest obroka, odnosno mjeseci, uz redovitu potrošnju struje javne rasvjete koju smo u to vrijeme proširili na ostala mjesta. Do 1996. godine javnu rasvjetu nisu imali Prikraj, Kusanovec, Lupoglav, Gornja Greda, Prečec, Tedrovec. Danas javnu rasvjetu imaju sva mjesta. Groblja su bila totalno neuredna i zapuštena. Vodovod i plinovod imalo je samo 30 posto ulica, a asfalt 20 posto. Domovi, društveni i vatrogasni, nisu bili održavani dugo godina i mnogi su prokišnjavali. Makadamske ceste nisu bile održavane niti nasipane, već pune rupa. "Dukom" je bio dužan za vodu i plin oko milijun kuna Gradskoj plinari i Zagrebačkom vodovodu, pa je prijetila obustava u isporuci vode i plina. To se odnosi na razdoblje od 1990. do 1994. godine, l to su bili problemi koji su stajali ispred nas. S načelnicima Dugog Sela i Rugvice održali smo zajednički sastanak s predstavnicima Gradske plinare i Vodovoda Zagreb, te dogovorili da će se dug otplatiti kroz 4 godine, kako našim građanima ne bi bila obustavljena isporuka vode i plina. Te 1994. godine "Dukom" je bio pred totalnim kolapsom. Napominjem da je tek krajem 1994. godine izabran novi Upravni odbor "Dukoma" koji su sačinjavali predstavnici općina izabrani od općinskih vijeća Dugo Selo, Brckovljani i Rugvica, te je smijenjen dotadašnji Upravni odbor na čelu s gospodinom Miroslavom Ivošem.

Vodoopskrba i plinifikacija najznačajniji zahvati

Prva sredstva smo usmjerili na uređenja (čišćenje) groblja i daljnje redovito održavanje. Započeli smo s dogradnjom javne rasvjete kako bi sva naselja imala javnu rasvjetu. Napravili smo plan izgradnje vodovodne i plinovodne mreže, te ugovorili dokumentaciju za građevinsku dozvolu za vodovod Gračec-Majkovec. Započeli smo s izgradnjom vodovodnih mreža po ulicama uz sufinanciranje građana, ali uz vrlo loše uvjete jer smo morali plaćati po situacijama. Asfaltirali smo neke ulice u kojima su građani bili voljni sufinancirati, ali uz plaćanje dijela avansom, a ostalo odmah po završetku radova. Započeli smo uređivati (sanirati) domove koji su bili u vrlo lošem stanju.

Veće akcije započeli smo u 1997. godini kada smo započeli izgradnju magistralnog vodovoda Gračec-Majkovec, koja se odvijala kroz dvije godine, jer nismo imali sredstava za redovito plaćanje. Donijeli smo četverogodišnji program vodoopskrbe i plinoopskrbe za cijelo područje općine Brckovljani.

Objavili smo javni natječaj i dobili najnižu cijenu uz plaćanje u 36 rata, te tako započeli realizirati program. ( U 1998. godini krenuli smo s Lupoglavom, 1999. s Hrebincem, Gornjim Dvorišćem, Gornjom Gredom, u 2000. godini Kusanovcem i ulicama u Gračecu koje do tada nisu imale vodu i plin. Započeli smo u Prečecu i Tedrovcu, ali zbog izmjene projekta glavnog magistralnog vodovoda uz glavnu cestu morali smo radove prekinuti te umjesto cjevovoda promjera 160 mm morali ugrađivati cijevi promjera 225 mm. Ti su radovi nastavljeni početkom ove godine, biti će završeni kroz mjesec dana, te ulice spojene na glavni vodovod.)

Raspisali smo i javni natječaj za ulični vodovod i plinovod u mjestu Stančić i Štakorovec, sklopili ugovor i kroz nekoliko dana započinju radovi koji će biti dovršeni do kraja lipnja. Tako će sva naselja i ulice imati vodu i plin. Uz to želim pohvaliti sve građane koji su pokazali veliki interes te zajedno s općinom ušli u izgradnju plinovoda i vodovoda. Odlukom Poglavarstva smanjili smo učešće građana za oko 14 posto, a kroz daljnje razdoblje smanjiti će se i do 50 posto jer želimo da svi podjednako podnesu teret izgradnje.

Uredili smo domove u svim mjestima, pogotovo tamo gdje su mještani ili vatrogasci bili nositelji investicija.

Kupljeno zemljište preduvjet razvoja

Zasigurno najveći kapital za općinu i sve građane jest kupnja poljoprivrednog zemljišta od Republike Hrvatske, i to oko 150 ha, a promjenom prostornog plana ono će ući u građevinsku, odnosno gospodarsku zonu za razvitak gospodarstva čija će prometna vrijednost premašiti 20 milijuna njemačkih maraka. Upravo od tih sredstava će se smanjivati učešće građana u izgradnji vodovodne i plinovodne mreže, izgraditi zgrada općine, pošte, dječjeg vrtića, asfaltirati ulice, izgraditi odvodnja, te nogostupi. Raspisali smo javno nadmetanje za asfaltiranje ulica u svim naseljima općine Brckovljani, te za odvodnju (kanalizaciju - l faza) za naselja Brckovljani, Gračec, dio Stančića i dio Prikraja, kako bismo izgradnjom odvodnje mogli asfaltirati i te ulice. Ovih dana započinju radovi na asfaltiranju glavnih ulica u Tedrovcu, Prečecu, Lupoglavu, Gornjoj Gredi i Prikraju, a kroz mjesec dana započeti će radovi na odvodnji za već gore spomenuta naselja. Napominjem da je politika i tu uplela svoje prste (u negativnom smislu) tako da čekamo mišljenje Ministarstva financija prije donošenja odluke o najpovoljnijem ponuđaču. Očito je da nekima smeta kada se nešto radi ili gradi u općini Brckovljani, dok oni nisu na vlasti. Sve te radove predvidjeli smo u proračunu i normalno radimo po planu, kao i da nema izbora, jer zašto nešto ne napraviti ako postoji mogućnost. Moj osobni stav je da ono što se može napraviti danas ne ostavljamo za sutra. Želimo da sva mjesta imaju jednaki standard življenja i gledamo da pravično podnesu teret izgradnje.

Dakle, kupili smo zemlju kako bismo doveli gospodarske subjekte, time otvorili radna mjesta, rasteretili građane davanja koja imaju danas i izgradili cjelokupnu infrastrukturu koja još nedostaje.

Nitko od nas dužnosnika nije kupio za sebe niti jedan četvorni metar poljoprivrednog zemljišta, a nismo dozvolili pojedincima da nam to uzmu i dobro zarade. Općina je kupila zemlju kako bi prihod od prodaje uložila u izgradnju infrastrukture i objekata, sve u cilju cjelovitog razvoja općine za dobrobit svakog njezinog građanina.

Podjednak značaj svim djelatnostima

Zasigurno imamo veliku zaslugu na očuvanju suvlasništva nad "Dukomom", prema Sporazumu između tri općine sukladno kojem imamo 25 posto udjela u vlasništvu "Dukoma", iako su namjere pojedinaca bile da "Dukom" bude u većinskom vlasništvu Dugog Sela, što su prešutno podržavali i neki naši vijećnici.

Iza toga može se naslutiti moguća privatizacija "Dukoma" nakon koje bi pojedinci sebi osigurali radna mjesta, određivali cijene vode i plina, koja je ionako prevelika. Osobno sam se založio (iako nisam bio član Upravnog odbora "Dukoma") tijekom arbitražnog postupka da "Dukom" ostane u suvlasništvu općine Brckovljani, odnosno da se prizna sklopljeni Sporazum o podjeli temeljnog kapitala. Moram napomenuti da gore spomenuta "Dukomova" dugovanja iz 1994. i danas imaju posljedice na njegovo poslovanje.

Založili smo se i na očuvanju Narodnog sveučilišta Dugo Selo kao ustanove koju su željeli ukinuti, te smo zadržali trećinu udjela u osnivačkim pravima.

Završili smo školsku športsku dvoranu iako se do zadnjeg časa radilo na tome da ona ne bude dovršena, a mogli ste čuti od ravnatelja Osnovne škole tko je najzaslužniji za njen završetak, čime je omogućeno da učenici osmih razreda posljednje sate ove školske godine i osmogodišnjeg školovanja provedu u njoj.

Uz sve gore navedeno sufinanciramo: Dječji vrtić (300 000 kn godišnje), pomažemo umirovljenike uz jednokratne pomoći prigodom božićnih i novogodišnjih blagdana, sufinanciramo Crveni križ, financiramo KUD "Seljačka sloga" Lupoglav, kojeg smo aktivirali s radom u 1997. godini, te KUD August Cesarec koji je počeo s radom ponovno 1999. godine. Pomažemo Rukometni klub Stančić, Športski školski učenički klub i školu plivanja u OŠ Božjakovina, pomažemo Udrugu udovica i roditelja poginulih branitelja, Društvo Naša djeca, Udrugu žena, Športsku ribolovnu udrugu "Klen" Brckovljani, Vatrogasnu zajednic i DVD-e čije smo djelovanje podigli na visoki nivo kako bi mogli djelovati u svim nepogodama. Davali smo i potpore ostalim udrugama prema našim mogućnostima.

Na žalost, nismo uspjeli donijeti novi prostorni plan naše općine jer to ne ovisi samo o nama, već o suglasnostima od raznih ministarstava što je dugotrajni postupak. Rješenje ipak očekujemo do jeseni.

Svjesni smo da građani nisu zadovoljni kvalitetom javnoga prijevoza. Nismo ni mi. Predložili smo Zagrebačkoj županiji koja je sklopila ugovor sa "Čazmatransom", da se poštuju sve odredbe ugovora prema kojima je koncesionar dužan plaćati 5 posto u vrijednosti prodanih karata, te smo ta sredstva namjeravali usmjeriti u sufinanciranje prijevoza učenika i studenata.

Na žalost, umjesto predloženog, novim Zakonom o javnom prijevozu iz 1999. godine, bez natječaja, "Čazmatransu" je omogućeno obavljanje javnog prijevoza do daljnjega na našem području. Tu lokalna samouprava ne može ništa promijeniti dok se ne promijeni spomenuti zakon o javnom prijevozu. 

Pomogli smo uređenju sakralnih objekata za potrebe župa. Sufinancirali smo kupnju sata na župnoj crkvi u Brckovljanima, a u župnoj crkvi u Lupoglavu nabavili smo aparat za isušivanje vlage, uredili toranj, te priključili plin župnom dvoru, osobno sam bio u Duhovnom stolu, kod pomoćnika biskupa, gdje smo razgovarali o potrebni stalnog svećenika u Lupoglavskoj župi, koji će osim vjerskih potreba župljana brinuti se i o uređenju crkve, okoliša i objekata. Odgovoreno je potvrdno da će doći svećenik.

Rezultati vidljivi unatoč objedama!

Iz svega navedenog vidi se da je danas naša općina puno opremljenija nego što je bila prije nekoliko godina, te da smo stvorili dobre temelje za njen daljnji razvitak. Danas sva mjesta imaju vodovodnu i plinovodnu mrežu, a uskoro započinju radovi na odvodnji i asfaltiranju pojedinih mjesta. Time se malo gradova, a da ne spominjem općine, može pohvaliti. Uspjeli smo se oduprijeti svim političkim smicalicama i podvalama koje su prijetile s raznih strana, te održati Općinsko vijeće na okupu, iako se danas postavlja pitanje jesu li pojedinci svojim nedolascima na sjednice željeli izazvati krizu u općini Brckovljani kada su uvidjeli da ne mogu izvući osobnu korist.

U predizbornoj kampanji neki čelnici lista omalovažavaju naš rad i sve što je napravljeno u proteklom mandatu iznoseći neistine, laži, ne bi li time pridobili glasače, jer drugih argumenata nemaju. Svi oni dobro znaju da se u općini Brckovljani radilo i poslovalo pošteno i časno, da je svake godine cjelokupno poslovanje pregledala Državna revizija (naravno po prijavi pojedinaca), a ove godine i financijska policija. Svi nalazi Državnog ureda za reviziju predočavani su Općinskom vijeću, a iz nalaza je vidljivo kako nije bilo nikakvih nepravilnosti u poslovanju općinske uprave, kao ni ostvarivanja protupravne koristi, poslovanja mimo zakona, te su takva izvješća prihvaćena od strane Općinskog vijeća.

Iznošenje laži i blaćenja bez argumenata od strane čelnih ljudi pojedinih lista (ne bi li se pridobili glasači ) pogotovo jer su ti isti ljudi upoznati s cjelokupnom situacijom i bili su članovi dosadašnjeg Općinskog vijeća, dokazuje njihov karakter i poštenje, a njihovo predstavljanje na takav način spuštanje je ispod svake razine dostojanstva.

Očekujemo povjerenje birača!

Svjesni smo da pred nama stoji još puno zadataka i rada, da ima još neriješenih problema, dovoljno smo samokritični da objektivno sagledamo situaciju. Međutim u proteklom mandatu puno smo napravili, iza nas su rezultati. To su činjenice i to nam moraju priznati i ostale stranke. Kroz protekle četiri godine neprekidno smo gradili, a kontinuitet izgradnje zadržali smo i sada, možemo i dalje! Kako?

Pokazali smo časno i pošteno. Kupnjom zemljišta stvorili smo dobar preduvjet za daljnji razvoj naše općine. Dakle, imamo mogućnost, imamo iskustvo, imamo i volju! Sve što smo prethodno naveli nisu prazna predizborna obećanja, već ozbiljni planovi kojima su stvoreni temelji i koji čekaju provođenje u djelo. Ne smijemo dozvoliti da sve što smo do sada napravili i stvorili drugi omalovažavaju i obezvređuju iako su i sami svjesni da su stvoreni idealni preduvjeti za daljnju izgradnju i razvoj naše općine.

Dragi glasači, vi odlučujete!

Željko Funtek, načelnik Općine Brckovljani i nositelj liste HSS-a Brckovljani

       

14. SVIBNJA 2001.

BROJ 407.

Jedinstvena sjetva lana u Hrvatskoj pod nadzorom Agronomskog fakulteta i Zagrebačke županije

Jedinstvena sjetva lana u 

Hrvatskoj pod nadzorom 

Agronomskog fakulteta i 

Zagrebačke županije

POSIJAN LAN U ŠTAKOROVCU

U nakani razvoja poljoprivrede, posebice obnovi proizvodnje tradicionalnih kultura, stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu predvođeni dr Jasminom Butorac, prije nekoliko dana lanom za proizvodnju platna zasijali su jedan hektar površine na zemljištu u Štakorovcu. Nositelj ovog projekta je Ured za poljoprivredu i šumarstvo Zagrebačke županije čiji je pročelnik mr Josip Kraljičković također nadgledao sjetvu.

Prema njegovim riječima, lan, koji će izrasti na ovoj za sada jedinoj površini pod tom kulturom, Zagrebačka će županija besplatno podijeliti onima koji se žele baviti tradicionalnom obradom lanenih vlakana. To je u prvom redu Narodno sveučilište Ivanić Grad koje takve, na tradicionalni način proizvedene platnene proizvode, kao izvorni hrvatski proizvod plasira u Veliku Britaniju, ali i svi drugi koji žele obnoviti taj dio tradicije. Proizvodnja ove kulture u Hrvatskoj gotovo je izumrla, te je iz Češke nabavljeno 260 kilograma sjemena. Uz Zagrebačku županiju i Agronomski fakultet iz Zagreba u projekt obnove tradicije sjetve i obrade lana uključila se i Božjakovina d. d. koja je ustupila za sjetvu pripremljeno i obrađeno zemljište.(Nenad Haleuš Mali)