GOSPODARSKE ZONE

GOSPODARSKE ZONE

Očekuje se da će razvoj privatnog poduzetnišva (male privrede) u narednom razdoblju predstavljati jednu od najznačajnijih okosnica razvoja općine Brckovljani, a temeljit će se na:

- povoljnom geoprometnom položaju

- mogućnosti infrastrukturnog opremanja

- raspoloživoj radnoj snazi

Geoprometni položaj Brckovljana omogućuje stvaranje značajne urbane aglomeracije, gdje uz stanovanje i koncentraciju centralnih funkcija proizvodne djelatnosti (čiji razvoj tek započinje) mogu doći do punog izražaja.

CESTOVNI PROMET

Državna cesta D-41 (Zagreb-Vrbovec-Križevci-Koprivnica-granica Mađarske) presjeca općinu u smjeru jugozapad-sjeveroistok.

Od državne ceste D-41, u Prikraju se prema jugu odvaja županijska cesta Ž-3074 koja preko Lupoglava vodi na čvorište Ivanić Grad na autocesti Zagreb-Lipovac, a iz Gračeca se prema sjeveru odvaja županijska cesta Ž-3017 koja preko Stančića i Štakorovca vodi na čvorište Sveta Helena na autocesti Zagreb-Goričan.

ŽELJEZNIČKI PROMET

Središnjim dijelom općine prolazi međunarodna željeznička pruga Rijeka-Zagreb-Budimpešta, a južnim dijelom također međunarodna pruga Zagreb-Vinkovci-Beograd.

U svom nastojanju da potakne što brži razvoj male privrede općina Brckovljani je osigurala atraktivne lokacije na kojima se mogu smjestiti pogoni male privrede.

Tako na području općine postoji pet lokacija koje su predviđene za izgradnju gospodarskih objekata (Božjakovina, Gornje Dvorišće, Gračec, Prikraj i Lupoglav).

Na donjoj karti, smeđom bojom su označene gospodarske zone, a ako kliknete na
bilo koju gospodarsku zonu možete o njoj dobiti detaljnije podatke.

U nastavku teksta donosimo vam odredbe iz prostornog plana koje se odnose na zonu gospodarskih aktivnosti.

III. Zona gospodarskih aktivnosti

Članak 56.

Zona gospodarskih aktivnosti sadrži industrijske objekte, skladišta, velike servise i zanatsku proizvodnju. Izgradnja u ovoj zoni izvodi se na osnovi Detaljnog plana uređenja.

Kad se u ovoj zoni utvrđuju uvjeti za dobivanje lokacijske dozvole bez donešenog Detaljnog plana primjenjivat će se odredbe Prostornog plana koje se odnose na ovu vrstu objekata.

Članak 57.

U zoni gospodarskih aktivnosti mogu se graditi samo objekti industrijske i druge proizvodnje, te skladišta i servisi na način da svojim postojanjem i radom ne ugrožavaju život u naselju.

Članak 58.

Izgrađenost građevinske parcele u proizvodnoj zoni ne može biti veća od 50 %, a zelene površine ne mogu biti manje od 20 % površine građevinske površine (park, pejsažno ili zaštitno zelenilo, rekreacija, sport i sl.).

Članak 59.

Kod uređenja okoliša treba saditi, u pravilu, raslinje autohtone vrste, uz preporuku sadnje bjelogorice tamo gdje je zimi potrebno osunčanje, a ljeti sjena te crnogorice tamo gdje je kroz cijelu godinu potreban zeleni zaštitni ili dekorativni pojas.

Članak 60.

Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje fasada i krovišta te upotrebljeni građevinski materijal moraju biti usklađeni s naseljem kao cjelinom i tipologijom krajolika.

Članak 61.

U zoni gospodarskih aktivnosti visina objekta mora zadovoljavati minimalne visine propisane za djelatnost za koju se izdaje lokacijska dozvola.

Članak 62.

Djelatnosti koje se bave eksploatacijom prirodnih vrijednosti moraju biti usklađene sa Zakonom o prostornom uređenju, a uz prethodnu izradu Studije utjecaja na okoliš.