Josipa Zorića 1, 10370 Dugo Selo
Tel: 01/2753-524

O Općini

Općina Brckovljani

Općenito o Općini Brckovljani
Smještena je na istočnom dijelu Zagrebačke županije, a od grada Zagreba udaljena je samo dvadesetak kilometara. Područje općine ima površinu od gotovo 70 km2. Omeđeno je sa zapadne strane rijekom Zelinom, sa istočne strane rijekom Lonjom, sa južne strane područjem Ivanić Grada te sa sjeverne strane područjem grada Sveti Ivan ZeIina. Općinu na dva dijela dijeli državna cesta Zagreb-Bjelovar kao i žeIjeznička pruga Zagreb-Koprivnica. Na sjevernom dijelu od spomenute ceste i pruge nalazi se brijeg Sveti Jakob i Hrebinečko-Štakorovečki brežuljci koji su manjim dijelom šumoviti, a većim dijelom zasađeni vinogradima i voćnjacima. Na južnom, ravničarskom dijelu prostiru se plodna polja, oranice, sjenokoše i šume. Na opisanom području smještena su naselja (Brckovljani, Božjakovina, Gračec, Gornja Greda, Hrebinec, Lupoglav, Kusanovec, Prečec, Prikraj, Tedrovec, Štakorovec, Stančić i Gornje Dvorišće) u kojima živi oko 6500 stanovnika.

Veći dio stanovništva zaposlen je u Zagrebu. Značajan broj radi u Centru za smještaj i rehabilitaciju osoba Stančić u Stančiću, a jedan dio radi u firmi Božjakovina d.d., dok manji dio živi od poljoprivredne proizvodnje. Brojni spomenici graditeljske kulturne baštine sakralnog i svjetovnog karaktera svjedoče o bogatoj povijesti ovoga kraja. U Hrebincu su pronađeni arheološki nalazi iz željeznog, a u Božjakovini i Prečecu iz rimskog doba. U novijoj povijesti bilježi se dolazak viteškog reda Templara koji 1209. godine dobivaju od hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II posjed u Božjakovini. Kasnije tim posjedom, nazvanim "Gospoštija Božjakovina" gospodare Ivanovci, te hrvatske veIikaške obitelji Tahy, Zrinski i Drašković .

Obitelj Drašković podigla je na posjedu "Gospoštija Božjakovina" kasnobarokni dvorac, te nekoliko kurija u naseljima Brckovljani, Prečec i Božjakovina. U naselju Štakorovec nalazi se dvorac koji je nekada držala obitelj Erdödy. Jedan od najstarijih spomenika ovog kraja je župna crkva Sv. Brcka u Brckovljanima. Sagradili su ju Ivanovci, a budući da je nadograđivana, sadrži elemente romanike, kasne gotike i baroka. U Lupoglavu se nalazi župna crkva bl. Augustina Kažotića sagrađena početkom 19. stoljeća. Uz navedene spomenike graditeljske baštine važno je napomenuti relativno velik broj očuvanih drvenih objekata narodne arhitekture.

Općina Brckovljani se kao institucija prvi put spominje 1892. godine, a njezino osnivanje zabilježeno je 1. kolovoza navedene godine. Prvi načelnik bio je Stjepan Tedeško iz Brckovljana. U najnovijoj povijesti, odlukom Sabora Republike Hrvatske 1993. godine ponovno je utvrđen status Općine Brckovljani. Po provedenim izborima konstituirano je Općinsko vijeće, izabrano Općinsko poglavarstvo, Predsjednik i Načelnik općine. U 1994. godini osnovan je Upravni odjel općine Brckovljani, te su zaposleni prvi djelatnici. Godine 1997. održani su ponovni izbori od kada djeluju: Općinsko vijeće, Općinsko poglavarstvo, Predsjednik, NačeInik i Upravni odjel. Općina Brckovljani je od početka svog djelovanja učinila značajne korake u poboljšanju komunalne infrastrukture, izgradnji vodovodne i plinovodne mreže, izgradnji nerazvrstanih cesta, uređenju groblja, izgradnji javne rasvjete i drugih objekata. VeIiki napredak učinjen je na području vatrogastva, gdje je nabavljena nova oprema, a uređuju se i društveni domovi.

U naselju Božjakovina djeluje novoizgrađena osnovna škola "Stjepan Radić" u čijem je sastavu i područna škoIa u Lupoglavu. Osim toga, važno je napomenuti da je obnovljeno djelovanje KUD-a "August Cesarec" iz Brckovljana i KUD-a "Ogranak Seljačke sloge" iz Lupoglava. Obzirom na dobru povezanost cestama i željeznicom, te opskrbljenost pitkom vodom i plinom, općina Brckovljani, uz tradicionalno gospodarstvo bazirano na poljoprivredi, planira pokretanje i drugih obIika gospodarstva za koje će se u prostornim planovima osigurati posebni uvjeti.

Geomorfološki položaj
Područje općine Brckovljani nalazi se na sjevero-zapadnom krilu Središnje Hrvatske zavale. Sukladno tome, reljef pokazuje dvojne osobine. Veći nizinski dio čine doline uz rijeku Lonju i Zelinu, a nalazi se na nadmorskoj visini od 102 - 116 m (taj dio je poznat kao Lupoglavsko sedlo). Brdsku strukturu čine Štakorovečki breg (203 m) i Brckovljanski breg (178 m) koji pripadaju subregiji Medvednice, sa slabom raščlanjenošću reljefa, oblikovanih bujicama i klizanjem zemljišta.
Seizmičnost
Područje općine se dijeli na dvije seizmičke zone: nizinsku od 7 - 7,5 stupnjeva MCS i brdsku od 8,5 stupnjeva MCS.
Žarišta najjačih potresa nalaze se izvan područja općine.

Klima, vegetacija i tlo
Teritorij općine Brckovljani ima umjereno-kontinentalnu klimu, pripada zoni C-tople-umjereno kišne klime.
Godišnja količina oborina je između 900 i 1000 mm.

Sa bioklimatskog stanovišta zastupljena su dva fitobioklimata:
1. brdski fitobioklimat
2. fitobioklimat ravnica i rječnih dolina.

U brdskom fitobioklimatu najzastupljeniji su hrast kitnjak, grab, područje zasađeno vinogradima.
U fitobioklimatu ravnica i riječnih dolina prevladava hrast lužnjak, jasen, grab i crna joha.

Pedološke osobine tipova tala
Na području općine Brckovljani mogu se susresti sljedeći tipovi tala:

1. podzolasto-pseudoglejna tla (na višim predjelima) podobna za razvoj vinogradarstva i voćarstva
2. slabo izražena dolinska tla
3. glejna dolinska tla
4. mineralno-močvarna glejna tla (u rječnim dolinama)
5. aluvijalna pjeskovita tla (neposredno uz vodotoke).

Demografska slika područja
U posljednjem međupopisnom razdoblju (1981.-1991.god) ukupan broj stanovnika u općini je u porastu, ali ne i u naseljima: Božjakovini, Kusanovcu, Lupoglavu, Prečecu, Štakorovcu i Tedrovcu.

Godine 1991. mladih (do 19 godina starosti) ima 27%, zrelih (20 do 59 godina) ima 55%, a starih (preko 60 godina) 18% od ukupnog broja stanovnika.

60% stanovništva spada u kategoriju uzdržavanog stanovništva, dok prema školskoj spremi prevladava stanovništvo sa osnovnom školom i bez škole (53%).

Prema narodnosti 83% stanovništva čine Hrvati.

.
Naselja općine Brckovljani
BROJ STANOVNIKA
1991.
1981.
index
91./81.
1.
BOŽJAKOVINA
227
275
0,82
2.
BRCKOVLJANI
696
493
1,41
3.
GORNJA GREDA
321
266
1,20
4.
GORNJE DVORIŠĆE
163
57
2,86
5.
GRAČEC
603
483
1,25
6.
HREBINEC
212
209
1,01
7.
KUSANOVEC
51
73
0,69
8.
LUPOGLAV
820
836
0,98
9.
PREČEC
209
259
0,80
10.
PRIKRAJ
321
280
1,15
11.
STANČIĆ
776
675
1,12
12.
ŠTAKOROVEC
253
254
0,99
13.
TEDROVEC
79
92
0,85
UKUPNO
4802
4252
1,11



 
,
Naselja općine Brckovljani
DOBNA STRUKTURA 1991.
starost u godinama
do 19
20-59
preko 60
1.
BOŽJAKOVINA
47
152
28
2.
BRCKOVLJANI
222
396
78
3.
GORNJA GREDA
93
212
16
4.
GORNJE DVORIŠĆE
50
88
25
5.
GRAČEC
169
326
108
6.
HREBINEC
45
105
62
7.
KUSANOVEC
12
23
16
8.
LUPOGLAV
193
412
215
9.
PREČEC
46
104
59
10.
PRIKRAJ
86
185
50
11.
STANČIĆ
253
477
46
12.
ŠTAKOROVEC
60
145
48
13.
TEDROVEC
12
42
25
UKUPNO
1288
2667
847



,
Naselja općine Brckovljani
ŠKOLSKA SPREMA 1991.
osnovna
srednja
viša i visoka
nepo-
znato
ukupno
1.
BOŽJAKOVINA
118
58
8
9
193
2.
BRCKOVLJANI
248
223
37
4
512
3.
GORNJA GREDA
170
77
5
2
254
4.
GORNJE DVORIŠĆE
59
58
2
2
121
5.
GRAČEC
261
188
16
8
473
6.
HREBINEC
140
37
1
1
179
7.
KUSANOVEC
29
9
1
1
40
8.
LUPOGLAV
480
169
15
8
672
9.
PREČEC
152
18
1
2
173
10.
PRIKRAJ
160
80
9
5
254
11.
STANČIĆ
545
69
8
3
625
12.
ŠTAKOROVEC
141
58
5
-
204
13.
TEDROVEC
55
9
1
4
69
UKUPNO
2558
1053
109
49
3769



,
Naselja općine Brckovljani
NARODNOSNI SUSTAV 1991.
Hrvati
Srbi
ostali
1.
BOŽJAKOVINA
203
2
22
2.
BRCKOVLJANI
666
6
24
3.
GORNJA GREDA
207
8
6
4.
GORNJE DVORIŠĆE
149
5
9
5.
GRAČEC
565
10
28
6.
HREBINEC
205
2
5
7.
KUSANOVEC
48
1
2
8.
LUPOGLAV
793
9
18
9.
PREČEC
178
6
25
10.
PRIKRAJ
308
3
10
11.
STANČIĆ
288
12
476
12.
ŠTAKOROVEC
251
-
2
13.
TEDROVEC
75
-
4
UKUPNO
3988
64
631


Prometni sustav
Općina Brckovljani ima vrlo dobre prometne veze sa Zagrebom odnosno Zagrebačkom županijom, a također i sa Varaždinskom, Koprivničko-Križevačkom, Bjelovarsko-Bilogorskom i Sisačko-Moslavačkom županijom.

CESTOVNI PROMET

Državna cesta D-41 (Zagreb-Vrbovec-Križevci-Koprivnica- granica Mađarske) presjeca općinu u smjeru jugozapad-sjeveroistok.
Od državne ceste D-41, u Prikraju se prema jugu odvaja županijska cesta Ž-3074 koja preko Lupoglava vodi na čvorište Ivanić Grad na autocesti Zagreb-Lipovac, a prema sjeveru se odvaja županijska cesta Ž-3017 koja preko Stančića i Štakorovca vodi na čvorište Sveta Helena na autocesti Zagreb-Goričan.
Naselja koja ne leže uz spomenute ceste na njih su vezana lokalnim cestama.

ŽELJEZNIČKI PROMET

Središnjim dijelom općine prolazi međunarodna željeznička pruga Rijeka-Zagreb-Budimpešta, a južnim dijelom također međunarodna pruga Zagreb-Vinkovci-Beograd.

ZRAČNI PROMET

Za potrebe poljoprivredne avijacije, izgrađene su na teritoriju današnje općine Brckovljani tri kraće piste, jedna u Božjakovini, jedna u Lupoglavu i jedna u Štakorovcu.
Još uvijek su u funkciji piste u Lupoglavu i Štakorovcu, dok ona u Božjakovini već više godina ne postoji.